Pljevaljske novine web portal
Povezane vijesti
Miris djetinjstva, bezbrižnosti, raskošne krošnje procvjetalih lipa danas nestaju iz Ulice kralja Petra. Neshvatljivo je da su petodecenijska stabla lipa bila prepreka za sanaciju trotoara i ugradnju behaton ploča. Otužno izgledaju prerezana stable drveća, koje je začelo svoje korijenje šezdesetih godina prošlog vijeka u zdravoj životnoj sredini grada. Godinama su lipe iz centra glavni prečišćivač zagađenog vazduha koji je i po 217 dana godišnje prezasićen PM 10 česticama.
Kišni dan, 6. aprila, treba da bude opomena da su stabla lipa dragocjenost, biljka koja je uspjela da se prilagodi oštroj mikroklimi Pljevalja, koja nam je spašavala pluća. Zar je estetika važnija od zdravlja, koja će to stabla opstati i imati zdrav korijen u zagađenoj sredini, koliko će vazduha mlada biljka uspjjeti da prečisti? Čeka li ista sudbina 160 stabala u centru grada? Pitanja je mnogo????
U ulici ispod zgrade opštine nalaze se drvoredi s obje strane ulici I ima oko 30 stabala, kazala nam je Olgica Otašević, iz gradskog Zelenila, koja kaže da nije bila obavještenja o jutrošnjim aktivnostima. Na pitanje da li je opravdan projekat sječe stabal lipa Otašević kaže da nije gledala projekat iako je jedan od članova nadzornog organa, i smatra da je potrebno projekat “dobro papirološki pokriti”.
-Uz ogromnu pažnju i dobar sadni material mogao bi se obnoviti posječeni drvored, s obzirom da tender podrazumjeva sadnju novih lipa na istim mjestima, kaže Otašević dodajući da je bilo dosta oštećenih stabala jer je zagađenje učinilo svoje ali da su sada veoma teški uslovi za obnovu drvoreda “koji je sađen kada nije bilo Termoelektrane a proizvodnja uglja bila je neuporedivo manja.
Otašević ističe da je potrebno nabaviti dobro odnjegovane sadnice, drvoredna sadnica je skuplja I zahtjeva veću pažnju a da li se biljka primila znaće se tek druge godine od sadnje.
Cvijet lipe sadrži tanin, etarsko ulje, heterozide, šećer, vosak, manitol, tartarat… a koristi se protiv prehlada, hroničnog kašlja i grčeva, kao i za zacjeljivanje opekotina i rana Cvijeta dvije do tri nedelje, a nekad se dogodi da cvjetanje prođe i za pet do šest dana. Cvjetovi su žućkasto-bijeli, sakupljeni u cvastima. Blagog su i prijatnog mirisa, dok im je ukus sluzast, sladunjav i pomalo opor. Oporost daje tanin, kojeg najviše ima u prirepku, koji povezuje cvast. U cvijetu i listu ima vitamina C u zavidnim količinama, zbog čega tek otvoren list može da se koristi kao povrće.
Božanstveni miris lipe (Tilia platyphillos) nigdje se ne doživljava kao kod slovenskih naroda. Možda i zbog toga što je lipa kod starih Slovena bila sveto drvo. U lipovim šumama su živjeli, pod lipom su vršili obrede i lipi podnosili žrtve kao vrhovnom božanstvu. Prelaskom iz paganstva u hrišćanstvo, bogovi su zamenjeni, ali je obožavanje i dalje ostalo. Mnogi potomci drevnih Slovena i danas stavljaju ogranke lipe u krov svoje kuće ili stana da bi ih sačuvali od požara. A postoji i vejrovanje da lipa čuva od zla i uroka.
Ovo raskošno drvo raste po brdskim šumama cijele Evrope, a tamo gde je nekada obilato raslo nastala su imena – Lipar, Lipnik, Lipljan, Lipovica, Lipik, Lipovik…
Opširnije u novom broju PV novina od 15. aprila 2017.
