subota , 1 oktobra 2022
Početna / Vijesti / Ekonomija / BIĆE POTREBNO VIŠE VREMENA DA NIŽE CIJENE NA BERZAMA OSJETE I POTROŠAČI

BIĆE POTREBNO VIŠE VREMENA DA NIŽE CIJENE NA BERZAMA OSJETE I POTROŠAČI

U značajnom padu cijene nafte i pšenice

Naftni derivati bi ponovo mogli pojeftiniti za sedam do 10 centi, dok će trebati više vremena da bi se osjetile niže cijene pšenice na pojeftinjenje brašna, hljeba i tjestenina.

Cijene sirove nafte i pšenice nastavile su trend pada na međunarodnim berzama. Pa je sada barel nafte oko 95 dolara, kao što je bio sredinom februara ove godine. Ukoliko bi se ovaj trend nastavio cijene goriva u Crnoj Gori za deset dana, ponovo bi mogle biti niže za sedam do deset centi.

Cijena pšenice na glavnoj evropskoj berzi Euronext u Parizu sada je oko 340 dolara po toni, što je za 100 dolara niže nego u maju ove godine, a za svega 20 dolara više nego u periodu prije početka rusko-ukrajinske krize iz februara. Na glavnoj sjevernoameričkoj berzi u Čikagu tona pšenice sada košta oko 290 dolara, dok je u maju u jednom trenutku dostigla 470 dolara.

Na Produktnoj berzi u Novom Sadu u ovom uporednom periodu cijene pšenice su smanjene sa 44 na 36 dinara po kilogramu.

Razlozi pada cijena nafte su odluke zemalja najvećih proizvođača OPEC-a da od septembra povećaju proizvodnju kako bi za kupce iz EU zamijenili rusku naftu, ali i pad ekonomije i najava recesije u SAD-a i još nekim zemljama što smanjuje potražnju. Takođe ruska nafta uspješno nalazi kupce u Kini, Indiji i drugim azijskim zemljama.

Odluka Vlade o smanjenju akciza na gorivo za 50 odsto važi do kraja avgusta, nakon čega će se ponovo odlučivati da li će se nizak nivo akciza nastaviti ili će biti vraćene za neki procenat ili na puni iznos.

Razlozi za pad cijena osnovne žitarice, prema ocjenama analitičara, je uspješno završena žetva u većini država i bolji rod nego ranije, kao i početak izvoza iz Ukrajine.

Pad cijena naftnih derivata na međunarodnim berzama se vrlo brzo, u roku od najviše 14 dana, reflektuje na maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori. Međutim, da bi se pad cijene pšenice osjetio u nižim cijenama brašna, hljeba, tjestenina i peciva potrebno je znatno duže vremena, odnosno da mlinari, pekari i trgovci prodaju svoje zalihe kupljene po ranijim većim cijenama.

Iz Produktne berze navode da nije izvjesno da će se pad cijena pšenice nastaviti i da sve zavisi od krhkih međunarodnih odnosa.

Ono što je na međunarodnom tržištu sigurno je to da će i u narednom periodu geopolitika imati značajan uticaj na kretanje cijena hrane u svjetu, što i dalje usložnjava planiranje na duži vremenski period”, navode u izvještaju sa ove najveće regionalne berze.

Domaći pekari i trgovci žitaricama i brašnom nisu htjeli da zvanično komentarišu kretanja na berzama i moguće cijene glavne namirnice na jesen i u zimu.

”Cijene brašna u Srbiji, odakle se sada i nabavlja najveća količina, nisu imale znatniji pad i tek ćemo u septembru znati da li će ga biti. Vlada Srbije na javila otkupnu cijenu pšenice od 40 dinara po kilogramu, što je oko 35 centi bez PDV-a, kao i prodaju skoro polovine roda Egiptu, a da će preostalo biti dovoljno za njihove domaće potrebe i za zemlje regiona sa kojim su već dogovarali sistem izvoznih kvota, gdje je i Crna Gora. Dakle, nestašica i problema u snabdijevanju domaćih potrošača neće biti, a da li će cijene ostati na ovom nešto nižem nivou nego ranije ostaje da vidimo u septembru”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

Ono što može uticati na rast cijena brašna, je moguće poskupljenje električne energije u regionu i Evropi od jeseni ili tokom zime, jer su mlinovi značajni potrošači tog energenta.

U Crnoj Gori je proteklih decenija skoro uništena mlinarska industrija, odnosno sada jedino radi mlin “Šajo” u Spužu, dok stari nikšićki i spuški mlinovi godinama nisu u funkciji za proizvodnju brašna za ljudsku upotrebu, već su se bavili drugim poslovima kao što je prerada ječma za nikšićku pivaru ili prepakiranje uvoznog brašna.

Prema informacijama “Vijesti” iz Ministarstva poljoprivrede su kontaktirali vlasnike ovih mlinova, kako bi makar jedan od njih mogao da se vrati mljevenju pšenice i proizvodnji brašna za ljudsku upotrebu.

Suncokret svuda slabije rodio, tek počeo izvoz kukuruza iz Ukrajine

Cijene suncokreta, kukuruza i soje ostale su na visokom nivou ili su imale mali pad, tako da još nije izvjesno pojeftinjenje ulja, kao ni stočne hrane od koje zavise cijene mesa, mlijeka, jaja…

”Evropska komisija je objavila pad proizvodnje suncokreta u EU na 10,5 miliona tona, zbog pogoršanja usjeva kao posljedice suvog ljeta. Tržištima nastavlja da dominira geopolitika, sa oštrim padom američkih tržišta zbog tenzija između SAD i Kine. Posle prvog broda, koji nosi nešto preko 26.000 tona kukuruza, koji je juče dobio dozvolu da prođe kroz Bosfor, tri druga broda bi danas trebalo da isplove iz Ukrajine. Ovi brodovi bi trebalo da nose ukupno 58.000 tona kukuruza”, naveli su juče sa Produktne berze.

Izvor-vijesti.me

About Pljevaljske Novine

Pogledajte i

Niže akcize na gorivo ostaju do kraja oktobra

Država se već više od četiri mjeseca odriče dijela prihoda od akciza na gorivo, zbog …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.