U pljevaljskom selu planirano 20 vjetroturbina na površini od oko 1.671.700 metara kvadratnih. Investitor odbacuje optužbe i tvrdi da će mještani imati brojne povoljnosti.
Ekološki aktivisti protive se najavljenoj gradnji vjetroelektrana na lokaciji pljevaljskih sela Bobovo i Kruševo, za koje nosilac projekta tvrdi da je projekat koji će donijeti brojne benefite seoskom stanovništvu.
Na tim lokalitetima planirana je gradnja vjetroparka Nebojša na ukupnoj površini od oko 1.671.700 metara kvadratnih, a vjetropark će imati 20 vjetroturbina na odstojanju od 350 metara između svakog stuba vjetroelektrane.
Agencija za zaštitu životne sredine obavijestila je nedavno nosioca projekta Marijanu Andrić Marijanović da joj je potrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu objekta za proizvodnju struje iz obnovljivih resursa.
U sprovedenom postupku, utvrđeno je da će se izradom Elaborata obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta, kao i u slučaju havarije.
Nosilac projekta Marijana Andrić Marijanović je dužna da podnese Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja.
Prema prethodno sprovedenim analizama utvrđeno je da potencijalna količina proizvedene električne energije sa 20 turbina ukupne snage vjetroparka 120 megavata iznosi 393,80 gigavat časova električne energije.
Projektanti smatraju da ta lokacija ima dobar potencijal za korišćenje energije vjetra. Period povratka uloženih sredstava iznosi 4,8 godina. Vlada je 17. decembra prošle godine izdala Urbanističko-tehničke uslove za izgradnju vjetroelektrane Nebojša.
Predsjednik Ekološkog društva “Breznica” Milorad Mitrović kaže da se radi o lokacijama nekadašnje Zemljoradničke zadruge “Bobovo”, koju je Andrić Marijanović ranije kupila na tenderu, koji je oglasila stečajna uprava.
“Planira se gradnja vjetroparkova, a da građani ne znaju o čemu se radi. Ogromna većina građana ne zna da se planira ili da će se tu graditi vjetroparkovi. Imamo jedan potpuno netransparentan postupak, gdje valjda građani treba da se pitaju da li će to da se gradi i koje benefite imaju prvenstveno građani pa tek onda država. U dokumentaciji u vezi sa zahtjevom za potrebu izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu imamo samo ime gospođe koja se pojavljuje kao investitor. Mi ne znamo ko uopšte gradi te vjetroelektrane, niti nešto o toj firmi koja će to graditi”, kazao je Mitrović.
Tvrdi i da se Vlada nije pridržavala Pravilnika o načinu izrade i bližoj sadržini tehničke dokumentacije složenih inženjerskih projekata za proizvodnju i distribuciju električne energije.
“Oni su dali saglasnost, a nisu se uopšte pridržavali pravilnika koji za sve te složene inžinjerske projekte određuje način gradnje. Oni su samo na osnovu istraživanja investitora dali saglasnost na izgradnju vjetroparkova”, rekao je Mitrović.
Kaže i da je projektna dokumentacija rađena na osnovu Studije istraživanja lokacije Goli Lisac kao izvora zelene energije i obnovljivih izvora.
“Ako mi nastavimo ovakvim tempom uništavanja prirodnih dobara i budemo dozvolili da na grbaču građana stalno tovarimo neke nove proizvođače, ja mislim da će onda situacija biti veoma ozbiljna”, rekao je Mitrović.
Poznati pljevaljski ekolog kaže da će se vjetropark graditi na obodu Nacionalnog parka Durmitor i da se plaši da će se izgradnjom vjetroelektrane trajno uništiti taj prostor, a da građani neće imati nikakve koristi.
Tvrdi i da u prostornom planu nema ni hidroelektrana ni vjetroparkova.
Andrić Marijanović kaže da se radi o visoko humanom projektu koji će biti koristan i darežljiv za sve građane Crne Gore. Kazala je da iza nje ne stoji ruski niti bilo koji drugi kapital već da je legalno kupila zemlju Zemljoradničke zadruge na licitaciji.
Pozvala je građane da je podrže da realizuje ovaj projekat koji je, kako je rekla, posvetila svom rano preminulom sinu po kome buduća vjetroelektrana i nosi ime.
“Vidjela sam oglas 27. avgusta 2019. godine i jedina sam dostavila ponudu. Ništa tu nije bilo tajno. Svako je mogao da dostavi ponudu”, rekla je Andrić Marijanović.
Tvrdi da je Studija koju su radili eminentni stručnjaci pokazala da postoje povoljni vjetrovi na Liscu za postavljanje vjetroelektrana.
“Registrovali smo firmu za proizvodnju električne energije pod nazivom ‘Goli Lisac’, a sjedište joj je na adresi Lađana bb. Direktor je Zoran Rakočević”, kazala je sagovornica “Vijesti”.
Prema njenim riječima tehnička dokumentacija biće urađena u skladu s važećim pravilnicima i da će nakon dobijanja građevinske dozvole i zadovoljavanja svih zakonskih kriterijuma otpočeti radovi na izgradnji vjetroparka Nebojša.
“Zemlja jeste moja, ali vjetar nije samo moj i zato će brojne povoljnosti imati i okolni mještani. Cilj mi je da se pomogne ovom narodu kroz subvencije na struju za materijalno ugrožena domaćinstva i za proizvođače hrane. Izgradićemo i asfaltirati puteve kako bi se mještanima stvorili osnovni uslovi da se vrate na svoja domaćinstva i da ih motivišemo da proširuju svoje proizvodne kapacitete. Osnovaćemo posebnu firmu koja će se baviti pomaganju stanovništva, da im se naprave odnosno poprave kuće i da mu damo određene pozajmice, koje neće biti ovremenjene nekim kamatama, čak da im i plasman obezbijedimo za svoje proizvode”, rekla je Andrić Marijanović.
Kazala je da će se nakon izgradnje vjetroelektrana otvoriti nova radna mjesta, a da će prioritet pri zapošljavanju imati Pljevljaci. Ispod vjetroparkova, kako tvrdi, napraviće “ambijentalnu varijantu s drvenim kućama.
Izvor-vijesti