petak , decembar 13 2019
Početna / Vijesti / Društvo / Golubović: Predlog Zakona o radu sadrži neprihvatljive odredbe za poslodavce

Golubović: Predlog Zakona o radu sadrži neprihvatljive odredbe za poslodavce

Predlog Zakona o radu sadrži odredbe koje nijesu prihvatljive za privredu, odnosno poslodavce. Smatramo da se Zakonom moraju utvrditi jednostavnije procedure zaključivanja i otkazivanja ugovora o radu, i tako obezbijediti veća zaposlenost, uspješnije poslovanje i brži razvoj kompanija, istakao je predsjednik Privredne komore Crne Gore (PKCG) Vlastimir Golubović.
On u razgovoru za Portal Analitika naglašava da poslodavci imaju primjedbe i na Zakon o privrednim društvima.

“Predlogom Zakona o privrednim društvima mora biti definisano da se registracija privrednih društava vrši u sudskom registru, jer se time jamči veća pravna zaštita i sigurnost učesnika u pravnom prometu. Takođe, Predlogom Zakona treba detaljnije urediti odredbe koje regulišu povezana društva, rezerve u društvu, odgovornost lica koje vodi poslove društva, povećanje osnovnog kapitala, rok za isplatu dividendi, nedopušteno primanje akcionara i izvještavanje”, kaže naš sagovornik.

Podvukao je da siva ekonomija ostaje najveća prepreka razvoju domaće privrede, poručujući da je neophodno obezbijediti efikasniju primjenu važećih propisa, uz uključivanje u sistem evidencije prometa proizvoda i usluga svih učesnika na tržištu.

Privredna komora je, nakon stupanja na snagu novog Zakona o PKCG početkom prošle godine, inicirala izmjene nekoliko zakonskih propisa. Golubović je, ipak, najzadovoljniji time što se “sada o svakom tekstu zakona koji utiče na poslovanje mora čuti glas privrede, prije nego ga razmotri Vlada”.

ANALITIKA: Početkom prošle godine stupio je na snagu novi zakon o Privrednoj komori, kojim se PKCG u punom smislu profiliše kao institucionalni partner Vladi. Šta se konkretno promijenilo u radu, aktivnostima i ingerencijama Komore u proteklih 16 mjeseci?

Vlastimir-Golubović-novoizabrani-predsjednik-Privredne-komore-1-660x330

GOLUBOVIĆ: Novim Zakonom o Privrednoj komori, u skladu sa najboljom evropskom praksom, dodatno su ojačani temelji naše institucije i stvoren je pravni okvir za unaprjeđenje partnerstva sa Vladom, državnim organima i lokalnim samoupravama.

Primjena novog Zakona o Privrednoj komori dodatno je osnažila njeno djelovanje na polju unapređenja poslovnog ambijenta i podizanja konkurentnosti crnogorskih preduzeća. Ovim aktom naša asocijacija je postala institucionalni partner donosiocima odluka na državnom i lokalnom nivou, što je rezultiralo brojnim benefitima za privredu. Sada se o svakom tekstu zakona koji utiče na poslovanje mora čuti glas privrede, prije nego ga razmotri Vlada. Tokom 2018. godine u Komori je analizirano oko 50 propisa. Inicirano je donošenje novih, kao i izmjene i dopune postojećih zakona i podzakonskih akata.

U narednom periodu imamo ambiciju da nastavimo rad na stvaranju podsticajnijeg regulatornog okvira koji će donijeti predvidljivije i sigurnije poslovanje, rast profitabilnosti i zaposlenosti, a Crnoj Gori bolju poziciju na listama konkurentnosti renomiranih međunarodnih organizacija.

ANALITIKA: Koje ste inicijative pokrenuli u proteklih godinu dana, a da su rezultirale izmjenama propisa?

GOLUBOVIĆ: Tokom prethodne godine Komora je inicirala izmjene Zakona o administrativnim taksama, odnosno smanjenje visine administrativnih taksi na državnom i lokalnom nivou, koje su bile neproporcionalne uslugama koje se pružaju. Takođe, inicirali smo izmjene Zakona o lokalnim komunalnim taksama i Zakona o turističkim oragnizacijama. Izmjenama Zakona o administrativnim taksama smanjene su 72 takse, ili 11 odsto od ukupnog broja i ukinuto 49 taksi, odnosno 7 odsto od ukupnog broja. Smanjen je značajan broj administrativnih taksi iz oblasti bezbjednosti hrane i zaštite prava intelektualne svojine.

Predlogom Zakona o lokalnim komunalnim taksama smanjen je broj osnova za uvođenje taksi, ukinuta je mogućnost lokalnim samouprava da naplaćuju komunalne takse za reklamne panoe koje privredni subjekti postavljaju na sopstvenim objektima, te su utvđeni maksimalni iznosi taksi što će onemogućiti lokalne samouprave da podižu njihove iznose i time povećavaju troškove poslovanja.

Usvajanje ovih Zakona, koji su u skupštinskoj proceduri, doprinijeće smanjenju troškova poslovanja, posebno kod mikro i malih preduzeća, te jačanju konkurentnosti domaće privrede.

Na inicijativu Komore izmijenjen je način obračuna članskog doprinosa koji privredni subjekti plaćaju lokalnim turističkim organizacijama, te će se ubuduće ovaj iznos određivati u zavisnosti od grupe djelatnosti i poslovnog rezultata ostvarenog u prethodnoj godini, a ne kako je do sada bio slučaj, na osnovu ostvarenih prihoda.

ANALITIKA: Na čemu treba raditi da bi se stvorio podsticajan regulatorni okvir? Kako PKCG može tome doprinijeti?

GOLUBOVIĆ: Podsticajan regulatorni okvir zahtijeva prije svega unapređenje sistemskih propisa kao što su Zakon o radu, Zakon o privrednim društvima i Zakon o javnim nabavkama. Predlog Zakona o radu sadrži odredbe koje nijesu prihvatljive za privredu, odnosno poslodavce. Smatramo da se Zakonom moraju utvrditi jednostavnije procedure zaključivanja i otkazivanja ugovora o radu i tako obezbijediti veća zaposlenost, uspješnije poslovanje i brži razvoj kompanija.

Predlogom Zakona o privrednim društvima mora biti definisano da se registracija privrednih društava vrši u sudskom registru, jer se time jamči veća pravna zaštita i sigurnost učesnika u pravnom prometu. Takođe, Predlogom Zakona treba detaljnije urediti odredbe koje regulišu povezana društva, rezerve u društvu, odgovornost lica koje vodi poslove društva,  povećanje osnovnog kapitala, rok za isplatu dividendi, nedopušteno primanje akcionara i izvještavanje.

Siva ekonomija i dalje ostaje najveća prepreka povećanju nivoa konkurentnosti domaće privrede i njenom razvoju. Koliko god država nastojala da pravno reguliše obavljanje ekonomskih aktivnosti, uvijek postoje segmenti u kojima je veći ili manji obim transakcija u sivoj zoni, što negativno utiče na regularno poslovanje i uskraćuje državni budžet za izvorne prihode. U cilju obezbjeđivanja pravne sigurnosti, predvidljivosti, uklanjanja biznis barijera, te osnivanja novih preduzeća potrebno je obezbijediti efikasniju primjenu važećih propisa. Neophodno je sve učesnike na tržištu uključiti u sistem evidencije prometa proizvoda i usluga i koordiniranim aktivnostima nadležnih organa nastaviti djelovanje u pravcu smanjenja nelegalnog poslovanja, čime bi teret plaćanja dažbina bio podjednako raspoređen na sve učesnike.

ANALITIKA: U govoru na dodjeli godišnjih nagrada PKCG ste rekli da je lani industrijska proizvodnja zabilježila rast od 22,4 odsto, ali da i dalje postoji ogroman i neiskorišćen potencijal u valorizaciji prirodnih resursa, prije svega šumskog, vodnog i rudnog bogatstva. Da li se, s tim u vezi, planiraju neke sistemske promjene u oblasti koncesija?

GOLUBOVIĆ: Činjenica je da Crna Gora ima značajan neiskorišćeni potencijal. Prvo bih pomenuo sektor energetike, gdje je veliki potencijal za proizvodnju električne energije, posebno iz obnovljivih izvora (voda, sunce, vjetar, biomasa). Pored solarne elektrane u Ulcinju, u planu je izgradnja brojnih malih hidroelektrana. Takođe, postoji interesovanje za nove vjetroelektrane, te je energetika jedna od centralnih oblasti za investiranje u budućnosti.

U drvnoj industriji već duži vremenski period nema značajnijeg rasta obima proizvodnje. Ipak, bogatstvo sirovinom daje mi za pravo da kažem da postoje velike šanse za ulaganja i razvoj ovog sektora. Razvoj treba zasnivati na potpuno novom konceptu prerade drveta koji će se bazirati na znanju, inovativnosti, dizajnu, brendiranju proizvoda i većem stepenu finalizacije. U tom smislu neophodno je napraviti strateško partnerstvo domaćih kompanija sa inostranim investitorom koji ima iskustvo u drvopreradi.

 

ANALITIKA: Kakve efekte očekujete od završetka projekta gradnje podmorskog energetskog kabla sa Italijom i njegovog puštanja u rad, što se očekuje tokom ove godine?

GOLUBOVIĆ: Izgradnja podmorskog energetskog kabla između Italije i Crne Gore je jedan od najznačajnijih projekata u ovom sektoru. Izgradnjom ovog kabla značajno će se ojačati elektroprenosna mreža, a istovremeno Crna Gora će se pozicionirati kao regionalni energetski čvor.

Realizacija projekta energetskog podmorskog kabla predstavlja i dodatni podsticaj aspiraciji Crne Gore da se od uvoznika transformiše u izvoznika električne energije. Ovaj projekat značajno će uticati, ne samo na Crnu Goru, već i na tržište električne energije u cijelom regionu koji će se preko naše zemlje i Italije povezati sa tržištem Evropske Unije.

Projekcije potrošnje električne energije u Evropskoj Uniji nadmašuju mogućnost njene proizvodnje, te buduća tražnja pruža realnu šansu novim proizvodnim kapacitetima kako u Crnoj Gori tako i u cijelom regionu.

ANALITIKA: Da li ima pomaka u segmentu tzv. skrivenog izvoza, odnosno prodaje domaćih proizvoda turistima?

GOLUBOVIĆ: Upravo u namjeri da obezbijedi veću zastupljenost autentičnih crnogorskih proizvoda u ponudi hotelsko – ugostiteljskih objekata, odnosno veći “izvoz na pragu” Komora je u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, Nacionalnom turističkom organizacijom i Investiciono razvojnim fondom pokrenula projekat Domaći ukusi. Njime se kroz intenziviranje ponude domaćih proizvoda stvara sadržajno bogat turistički proizvod i unapređuje upravljanje agro-turističkim resursima.
Pored toga, cilj je da se ukaže na značaj turizma za bolji plasman domaćih proizvoda, te iskoriste svi potencijali turističke privrede kako bi se unaprijedio položaj crnogorskih proizvođača i u krajnjem doprinijelo jačanju konkurentnosti ukupne privrede.

Pošto je riječ o relativno novom projektu, o pravim rezultatima odnosno efektima projekta možemo više govoriti nakon ljetnje turističke sezone.

ANALITIKA: Da li je i u kojoj mjeri zaživjelo dualno obrazovanje u Crnoj Gori?

GOLUBOVIĆ: U većini crnogorskih opština 2017. godine je ponovo pokrenut proces obrazovanja po dualnom sistemu. Tokom školske 2017/2018. godine, po dualnom sistemu obrazovanja, u Crnoj Gori se obrazovalo 270 učenika kod 101 renomiranog poslodavca. U procesu je učestvovalo 17 stručnih škola iz 12 crnogorskih opština, i to sa 14 obrazovnih programa tj. smjerova. Školske 2018/19 godine u dualnom obrazovanju imamo, novih 300 učenika u 19 opština, kod novih 184 poslodavca.

Navedeni podaci, kao i iskustva, pokazuju da se većim uključivanjem poslodavaca u sistem obrazovanja, posebno kroz praktično obrazovanje, profesionalnu praksu i dualni sistem obrazovanja, postiže bolja interakcija i brojni benefiti za privredu.

ANALITIKA: Kako komentarišete zvanične podatke po kojima je u prethodnoj godini broj preduzeća koja su predala bilanse veći za 4.039, a broj zaposlenih u privredi povećan 13,88 odsto ili za 15.236 radnika?

GOLUBOVIĆ: Pomenuti podaci dobijeni su uporednom analizom podataka iz finansijskih iskaza koje su privredni subjekti predali za 2017. i 2018.godinu. Ovim se podacima samo potvrđuju pozitivni trendovi kada je u pitanju zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta.

ANALITIKA: Gdje vidite fiskalni prostor za niže oporezivanje privrede?

GOLUBOVIĆ: Visoki troškovi rada opterećuju poslovanje crnogorske privrede, te smo mišljenja da se upravo smanjenjem ovih troškova i povećanjem minimalne zarade može uticati na rasterećenje privrede i smanjenje sive ekonomije na tržištu rada. Predlog je da se minimalna zarada poveća uz istovremeno smanjenje doprinosa koji se obračunavaju na teret poslodavaca i zaposlenih.

U cilju povećanja proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta potrebno je osloboditi privredne subjekte obaveze plaćanja poreza na dobit u slučaju njenog reinvestiraja u proširenje proizvodnih kapaciteta i unapređenje tehnološkog procesa. Navedeno rješenje obezbijedilo bi veću zaposlenost, što bi u konačnom uticalo na ostvarenje većih budžetskih prihoda po osnovu plaćanja poreza i doprinosa.

Takođe, smatramo realnim zahtjev naših članica za izmjenu Zakona o porezu na nepokretnosti, kojim bi se smanjio raspon poreskih stopa i ujedno propisao povoljniji poreski tretman za proizvodne objekte, radi smanjenja troškova poslovanja i povećanja konkurentnosti.

Nižu stopu PDV-a treba primjeniti za usluge pripremanja i usluživanja hrane i pića u svim hotelima, bez obzira na kategoriju i teritorijalnu određenost, kao i kod usluga prevoza na žičarama u ski centrima, čime bi se podstakao dalji razvoj turizma kao prioritetne grane. Takođe, privrednici predlažu da se određene životne namirnice, koje su sastavni dio potrošačke korpe, oporezuju nižom stopom PDV-a.

ANALITIKA: U čemu je značaj godišnjih nagrada koje Privredna komora tradicionalno dodjeljuje?

GOLUBOVIĆ: Godišnje nagrade Komore predstavljaju najznačajnije privredno priznanje u Crnoj Gori i dodjeljuju se za uspješno poslovanje, društvenu odgovornost, inovativnost i unapređenje menadžmenta. Ove godine nagradu Komore dobili su Elektroprivreda Crne Gore i kompanija Gradir Montenegro za uspješno poslovanje, kompanija Glosarij za društvenu odgovornost, Crnogorska komercijalna banka za inovativnost i Ivan Karadžić, izvršni direktor Merkatora-CG za unapređenje menadžmenta.

Tradicionalnom dodjelom godišnjih nagrada, Privredna komora afirmiše istinsku poslovnu elitu Crne Gore i lidere u biznisu, koji imaju znanje i hrabrosti da realizuju svoje poslovne ideje i motivišu druge da ih u tom poslu slijede. Nagrade je i ove godine uručio predsjednik države, uz prisustvo velikog broja visokih zvanica.

 

About Pljevaljske Novine

Pogledajte i

panel diskusija

Panel diskusija na temu “Aerozagađenje u Pljevljima, životna sredina i zdravlje ljudi”

U prostorijama Američkog ugla u Pljevljima 20. decembra 2019. godine sa početkom u 12 časova …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *