Pljevaljske novine web portal
Povezane vijesti
Evropska investiciona banka (EIB) se danas obavezala da će kao prvi javni zajmodavac na svijetu okončati finansiranje uglja, nafte i gasa, počev od kraja 2021. godine. EIB će prestati da daje kredite za energetske projekte koji uključuju fosilna goriva, a ostale javne i privatne banke sada moraju slijediti ovu odluku.
Buduća finansiranja EIB uključivaće investiranje u održivu životnu sredinu i borbu protiv klimatskih promjena. Ulagaće isključivo u inovacije u obezbjeđivanju energije iz čistih izvora, energetsku efikasnost, ali i podržavaće investiranje u energetsku transformaciju zemalja koje nisu članice EU.
Dok je energetska tranzicija uveliko u toku u zemljama EU, a fondovi za održive energetske sisteme i napuštanje uglja sve veći, Crna Gora ide dijametralno suprotnim pravcem, pa se umjesto ulaganja u čiste energetske izvore, opredjeljuje za spaljivanje uglja. Ovome svjedoči i milionsko ulaganje u buduću ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja, za koju je odabran kinesko-crnogorski konzorcijum, a ne evropska investiciona kuća koja bi garantovala implementaciju visokih ekoloških standarda. Građani Crne Gore će platiti novih 70 miliona eura, za produžavanje zavisnosti od uglja i sopstvenog trovanja. Na ovo će se dodati zdravstveni, ekološki i socijalni troškovi, kao i novi porast cijene struje zbog ugradnje elektrofiltera.
Pri tom, ulaganje u ekološku rekonstrukciju termoelektrane predstavlja čisto bacanje novca, jer je riječ o objektu koji će biti zatvoren, prema evropskim ciljevima dekarbonizacije energetskog sektora, najkasnije do 2050. Za tih dodatnih 30 godina će se trovati građani Pljavalja i okruženja, jer koliko god da ugradimo filtera, ili prečistimo emisije polutanata koje emituje termoelektrana, nikada nećemo u potpunosti spriječiti zagađenje. Ekološku rekonstrukciju je trebalo raditi prije 15 godina kada su napredne evropske zemlje instalirale postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju, dok danas to ne može biti perspektivna investicija. Građani Crne Gore svojim zdravljem će i dalje da subvencioniraju naočigled jeftinu energiju iz termoelektrane na ugalj, jer sa troškovima zdravlja i skraćenog životnog vijeka ona ima vrlo visoku cijenu. Sa druge strane, EPCG je u 2018. ostvarila profit od oko 44,08 miliona eura, ali se prilikom raspodjele istog nije opredijelila da investira u mjere zagađenja vazduha, nego je prepustila da se ekološka rekonstrukcija termoelektrane rješava preko novih kreditnih zaduženja građana Crne Gore.
Ignorišu se upozorenja evropskih zvaničnika, elaboriranih u Strategiji za proširenje iz 2018. ili na poslednjem Ministarskom sastanku zemalja Zapadnog Balkana u Poznanu kada je istaknuto da investicije u regionu moraju biti u skladu sa politikama EU, te da će oblasti kao što su uticaj na životnu sredinu, državna pomoć i nabavke od sada zasigurno biti detaljno praćene u kontekstu procesa pristupanja EU.
