subota , novembar 18 2017
Početna / Život / KREVET NIJE CENTAR SVIJETA?

KREVET NIJE CENTAR SVIJETA?

krevetPrava LGBT populacije zakonski bolja od država članica SAD-a

U sivom kaputu, bež somotkama, obmotana šalom, tiho je ušla djevojčica ili djevojka u učionicu punu novinara. Krhke građe, nenašminkana, moderne frizure kratko ošišane, odaje utisak jednostavnosti, urednosti i dobrog vaspitanja. Kaže da nema dileme oko svog izbora. Ne vjeruje u brak kao instituciju a u narednim godinama voljela bi da osjeti čar materinstva i to uz pomoć „bebe iz epruvete“. Ima stalno zaposlenje i brine je kada zbog njenih javnih izjava roditelji imaju probleme.

Pojava krhke djevojke u većini ljudi podstiče zaštitnički osjećaj. Ta djevojka zove se Dženi (27), diplomirani psiholog, ativni je borac da seksualna orjentacija ne bude prepreka nikom u životu. Uz podršku međunarodnih organizacija Dženi je istaknuti aktivista LGBT pripadnika u Tirani. Puna je planova kako da dokaže da njena različitost neće ugroziti bilo čiju privatnost , navike i osjećaje. Jer ona se izborila sa svojim strahovima, negativnim komentarima i pravom da bude to što želi i voli koga želi. Tri godine život dijeli sa osobom ženskog pola.

Bez pauze priča o tome šta su postigli, šta planiraju a na pitanje kako sebe vidi za 10 godina, zastaje i uz dužu pauzu kaže da bi voljela da ima dijete. To je odgovor većine dvadesetsedmogodišnjih djevojaka. Da li nismo sakrili dovoljno iznenađenje na našim licima, tek Dženi dodaje uz osmjeijeh „Iako sam lezbejka ja sam i dalje žena.“ Probala je da odnos sa muškarcem ali je izabrala ženu.

U devet evropskih gradova od 1992. održavaju se gej parade, od čega su četiri u zemljama bivše SFRJ : u Ljubljani, Zagrebu, Splitu i Beogradu. U Podgorici parada koja je bila zakazana u maju 2011. je otkazana. U ostalim dijelovima svijeta, u 12 država, dešava se manifestacija šetnje LGBT populacije – negdje kao kostimirani karneval sa maskiranim plesačima. Uz muziku i piće karnevali su uobičajeni kao način da se kaže „zbogom mesu“ pred početak posta. U SAD-u koji ima 50 nezavisnih sjedinjenih država parade se organizuje samo u San Francisku i Nju Jorku, gdje se smatra da je održana prva Parada ponosa. Možda asocijacaija na Ulicu Peta avenija, koja je simbol bogatih i smatra se jednom od najskupljih ulica u svijetu, izaziva netrpeljivost prema nametanju razvijenih zemalja da se zemlje u razvoju moraju baviti pitanjem LGBT populacije isto koliko i ekonomskim problemima.

U zemljama bivše SFRJ pripadnici LGBT populacije zakonski imaju ista prava – zabranjeno je izazivanje mržnje i netrpeljivosti po bilo kojem osnovu pa i seksualne orjentacije. Milan Šaranovic, direktor Centra za antidiskriminaciju, osoba sa invaliditetom , osudio je proslogodišnji napad na reditelja, glumca i novinara koji su napadnuti zbog zalaganja za prava LGBT osoba putem video spota.

-Različita seksualna orjentacija, različita politička opredjeljenjost može nekome da se sviđa ili ne, ali niko ne smije da strada zbog toga. Bilo koji oblik nasilja prema onim koji misle drugačije nije opravdan – poručio je Šaranović u saopštenju koje je su potpisali predstavnici desetak nevladinih organizacija.

Šaranović objasnjava pojam slobode navodeći da su pojedinci i grupe presudili kako LGBT populaciji ni jedno pravo nije ugroženo, čime se, do duše neosnovano, konstatuje da imaju slobodu kakvu ima većina stanovništva.

-Biće da su oni krivi sto većina ćuti o svojim problemima (nezaposlenost, male plate, skupoća, neadekvatna zdravstvena i socijalna zastita…).Može se reći da nekima nedostaje duhovna, nekima fizička, nekima materijalna, možda i radna, a i emotivna, a nekima lična, ili možda kolektivna sloboda. Ovdje bi se mogla primijeniti ona izreka „sit gladnome ne vjeruje“. Tako i slobodu uzimamo zdravo za gotovo. U mnogim stvarima imamo više slobode od drugih, pa one koji je nemaju jednostavno ne razumijemo – kaze Šaranovic.

U praksi LGBT populacija plaši se da će njihovo ispoljavanje seksualne orjentacije ugroziti njihov ugled i da će imati neprijatnosti. Na Balkanu organizovane šetnje pripadnika raličite seksualne orjetacije izazivaju probleme, nasilje i agresivnost. Zašto u zemljama južne Evrope povorke homoseksualne orjentacije izazivaju agresiju?

Jedan od razloga je što na jugu Evrope žive ljudi koji su često kroz istoriju bili meta ili plijen velikih imperijalnih sila. I baš u vrijeme tranzicije kada su uništene fabrike, ratovi unijeli nepovjerenje i razdor sa zapada dolazi ultimatum – različitosti su najvažniji problem vašeg života i u šetnjama moraju učestvovati predstavnici vlasti. Komentari učesnika LGBT parade održanih u okruženju idu od tipa s kinuli smo vam mrak sa očiju, do slavljenja šetnji kao probjede nad zatucanim ili tradicionalnim načinom života.

Da li na zapadu žive ljudi sa visokim životnim standardom, srećni, koji imaju vremena da svoju sekslualnu različitost pokažu kao glavni problem u njihovim životima? Malo je vjerovatno jer svjetska ekonomska kriza pogađa sve zemlje.

Mel Vajt, protagonist, homoseksualni evangelisticki pastor, navodi da u 29 američkih saveznih država nije zakonom zabranjena diskriminacija na osnovu seksualne orjentacije. Trenutno je Velika Britanija 11 zemlja koja je na putu da legalizuje gej brakove (građanski brak pa posle i crkveni, pod uslovom da na to pristanu vjerske institucije).

Životni standard je najveća raznolikost koja je jednako prisutna u svim zemljama, nacijama, vjerama. Samo kada je materijalno obezbjeđen čovjek je nezavisan, tako Eltonu Džonu ne predstavlja nikakav problem da ispolji svoju istoplonu orjentaciju. Pripadnici LGBT populacije imaju svoje emocionalne strahove, želje i nadu da ne moraju biti nevidljivi za većinu. Procjenjuje se da u svijetu ima od 2 do 13 odsto populacije sa gej sklonostima, pri čemu je procjena diskutabilna jer se smatra da takvo iskustvo ne znači i pripadnost. U Poljskoj gej populacija ima svog predstavnika u parlamentu.

“Živi i pusti druge da žive” moglo bi biti rješenje svih problema. Šaranović zaključuje kako je moralno pripadati nekoj manjinskoj grupi, ne samo rođenjem, već i sopstvenim izborom.

Predrasude prema istopolnim zajednicima prisutne su u većini država svijeta. Slobodna volja, ukoliko ne ugrožava drugog, je pravo koje nam niko ne može uskratiti. Koliko je opravdan zahtjev istoplonih zajednica da mogu usvajati djecu kada se zna da prirodnim putem oni ne mogu imati djecu? Da li se prirodno pravo kojim je za rađanje djece potreban muškarac i žena može narušiti zakonskim aktima kojim se to pravo daje onima koji se ne mogu fiziološki ostvariti kao roditelji? To je pitanje koje mnogo više brine većinsku tradicionalnu populaciju od onoga ko s kim dijeli krevet u svoja četiri zida.

V.M.

Priča sa trening seminara “Socijalna kohezija “ u organizaciji Američke ambasade i Instituta za medije u Tirani

About Tanja Mladenovska

Pogledajte i

solja-za-caj

Recept za sreću

Grupa bivših studenata, sada već uspešnih poslovnih ljudi, okupila se i posetila jednog starog profesora …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *