ponedeljak , septembar 23 2019
Početna / Vijesti / Ekonomija / Mještani Gornjih Komina tjelima će braniti gradnju 400Kv dalekovoda pored svojih kuća

Mještani Gornjih Komina tjelima će braniti gradnju 400Kv dalekovoda pored svojih kuća

Izgradnjom 400 kV dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja ugrožen je život 21 domaćinstva ili oko 100 mještana iz Gornjih Komina. Mještani su izričito protiv da 400 Kv stub dalekovoda bude postavljen u neposrednoj blizini njihovih kuća. Traže da se trasa dalekovoda izmjesti na drugi prostor ili izvrši kompletan otkup njihove imovine. Danas su se, u prostorijama Termoelektrane, sastali sa predstavnicima Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), koji su kasnili pola sata i nisu dali novinarima da prisustvuju sastanku, iako su mještani tražili. CGES je ranije predložio mještanima Komina da otkupi samo imovinu udaljenu 30 m od dalekovoda a ima kuća koje se nalaze na 40 m udaljensti.

Dvočasovni razgovor, u prostorijama Termoelektrane, nije dao rezultat. Mještani su izrazili želju da CGES pokažu alternativne načine gradnje trase dalekovoda pitajući zašto se ugrožavaju njihova imanja i životi, kad već otkuplju imanja u Zbljevu, zašto tim dijelom ne ide planirani dalekovod.

-Faktički se nismo ništa dogovorili. Oni su ostali kod istih zahtjeva, da dalekovod mora proći kroz naselje. Mi smo ostali pri našim zahtjevima da ne dozvoljavamo prolazak kroz naselje. Tražili smo da nas isele ili zaobiđu. CGES predlaže dvije alternative gore od prvih. Da prođu nekim trasama kroz naselje. Mi danas idemo na teren da vidimo drugu alternativu ali mislim da od toga nema ništa. Oni nas zamajavaju. Ovo traje već 4 godine. Samo nas zadržavaju i ubjeđuju, izjavio je nakon sastanka mještanin Slaviša Petrović.

Na pitanje zašto toliko godina traju dogovori i na koji način su mogli da se zaštite mještani kažu da su se nadali da će ih zaobići i da će postići dogovor.

-Tarani su tužili CGES i uspjeli da se planirane trase izmjeste. Mi smo mislili da će nas zaobići i postići dogovor. Nama ovde nema života ako prođe dalekovod. Ovo je ugrožen teren zbog postrojenja TE i od postojećih dalekovoda. Ne dozvoljavamo ni po kakvu cijenu da prođu kroz naselje. Iskoristićemo sva pravna sredstva. Branićemo tijelima. Neka grade podzemno kablo ili idu  putem preko Zbljeva, kaže Petrović što je ostalo da razmotre stručne službe CGES.

Čekali smo do sada na bazi zdravog razuma nadajući se da će se neko od njih oglasiti pozvati nas na razgovor, kaže predsjednik MZ Komini Dragan Lučić dodajući da su se z poslednje četiri godine sastali dva, tri puta.

-Obićemo teren da nađemo neko alternativno rešenje. Ovi građani nisu saglasni, što su i u pravu, da dalekovod prođe kroz naselje, kaže Lučić.

Mještani Komina čekanje

Dok je danas u posjeti premijeru Vlade i predsjedniku Crne Gore boravio glavni i izvršni direktor italijanskeTerna grupe (koja je preko 20 odsto vlasnik CGES) Luiđi Feraris, najavljujući da će krajem godine  biti pušten u rad podvodni kabl između Italije I Crne Gore, čime će CG omogućiti da postane energetski centar za zemlje Zapadnog Balkana u Pljevljima su mještani Komina putem pregovora borili za pravo na život I rad na svojim imanjima. Feraris je informisao premijera Duška Markovića da je podmorski kabl između Crne Gore i Italije, ukupne dužine 445 kilometara, od čega 423 kilometara čini podmorski dio (na dubini od 1,1 hiljada metara), vrijedan 1,15 milijardi eura i da je tokom dosadašnje operacije polaganja kabla već proizveo brojne pozitivne efekte u Crnoj Gori.

-Ovaj projekat, najveći te vrste na Meditranu, već je ovdje pokrenuo lokalne biznise vrijedne više od 60 miliona eura, rekao je direktor Terne dodajući da je na projektu u Crnoj Gori na različite načine zaposleno 120 ljudi.

Projekat izgradnje podmorskog kabla omogućiće Crnoj Gori da postane energetski centar za države Balkana i time će se stvoriti uslovi za privlačenje drugih investicija u obnovljive izvore energije, energetiku i digitalizaciju, ocijenio je Feraris, prenose Vijesti.

Ranije su medijima iz CGES saopštili da je proces eksproprijacije zemljišta prilikom realizacije projekta izgradnje 400 kilovoltnog (kV) dalekovoda od Lastve do Pljevalja završen je u 96,62 odsto slučajeva, a sa ostalim vlasnicima prethodili su razgovori i pregovori koji nisu bili uspješni.

“To ne znači da je iscrpljena svaka mogućnost pronalaženja rješenja za obje strane. No, i u takvim situacijama, postoji jasno definisana zakonska procedura o postupanju”, kazali su iz CGES-a.

Iz CGES-a su podsjetili da se projekat realizacije 400 kV dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja izvodi u sklopu obaveze iz Ugovora o koordinaciji projekta povezivanja elektroenergetskih sistema Crne Gore i Italije, kao i zbog potrebe jačanja prenosne mreže, kako bi se stvorili preduslovi za poboljšanje ekonomskog razvoja crnogorskog primorja i sjevernog dijela države. Projekat podrazumijeva izgradnju dva dalekovoda i trafostanice Lastva.Vlada je u julu 2011. godine usvojila detaljni prostorni plan (DPP) za koridor dalekovoda 400 kV sa optičkim kablom od crnogorskog primorja do Pljevalja i podmorski kabl, 500 kV, sa optičkim kablom Italija – Crna Gora, sa strateškom procjenom uticaja na životnu sredinu, čime su stvoreni preduslovi za realizaciju projekta.

Mještani Komina

About Pljevaljske Novine

Pogledajte i

opstina pljevlja

Opštinski konkurs za razvoj preduzetništva

Opština Pljevlja je raspisala dva konkursa za podršku preduzetništvu, odnosno za podršku i podsticaj razvoju …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *