nedelja , 21 aprila 2024
Početna / Vijesti / Društvo / Novi objekti uglavnom seizmički sigurni

Novi objekti uglavnom seizmički sigurni

Noviji objekti u Crnoj Gori, koji su rađeni po aktuelnim zakonima i prošli svu neophodnu proceduru, u velikoj mjeri su seizmički sigurni, kazao je profesor na Građevinskom fakultetu Srđan Janković, navodeći da na eventualne posljedice zemljotresa utiče gustina gradnje.

 (Foto: RTCG )

Janković je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da se na seizmički rizik mora stalno podsjećati jer ga ljudi često nijesu svjesni pa je, u stručnoj i laičkoj javnosti, potrebno povećati javnu svijest o seizmičkoj aktivnosti.

On je kazao da su noviji objekti, koji su rađeni po aktuelnim zakonima i prošli svu neophodnu proceduru, u velikoj mjeri sigurni.

„Tu mislim na one ozbiljnije objekte, armirano-betonske višespratnice u Podgorici, koje su izgrađene u zadnjih deset, 20 godina. One su u velikoj mjeri sigurne”, istakao je Janković.

Takva ocjena, kako je naveo, ne stoji za starije, pogotovo nearmirane zidane objekte, bez vertikalnih i horizontalnih serklaža.

“Oni su sigurno vrlo povredljivi i sigurno nijesu seizmički sigurni”, naveo je Janković.

 (Foto: Univerzitet Crne Gore)

On je kazao da postoji veliki stepen sumnje u seizmičku sigurnost “divlje” izgrađenih objekata, koji nemaju potpunu dokumentaciju.

“Pogotovo objekata gdje su prekršeni osnovni principi prilikom koncipiranja, konfiguracije u osnovi. Ako su prekršeni neki osnovni prinicipi u seizmičkom projektovanju, onda se u velikoj mjeri može kazati da su seizmički nesigurni”, rekao je Janković.

On je kazao da i izgradnja velikog broja objekata sigurno povećava seizmički rizik.

“Vidjeli ste i u Turskoj, čitav niz maltene istih objekata i jedan među njima je skroz stradao. Kad je veliki broj objekata, onda je velika vjerovatnoća pravljenja greške. Rizik da će neki od njih biti seizmički nesiguran sigurno raste”, pojasnio je Janković.

Kako je naveo, sve procjene u svijetu, pa i u Crnoj Gori, ukazuju da je sada seizmički rizik višestruko veći nego 1979. godine.

“Sada da se ponovi zemjotres iz 1979. godine, najvjerovatnije bi izazvao više štete i veći broj ljudskih žrtava”, upozorio je Janković.

On je kazao da na posljedice zemljotresa utiče i gustina gradnje, pa da se i o tome mora voditi računa.

Kako je naveo, pri procesu urbanističkog planiranja, koji prethodi projektovanju, važno je da, kada se već desi zemljotres, postoji pristup ugroženom području.

“Znači da kod zgradi koje su nebezbjedne, koje su se djelimično srušile, postoje mjesta gdje ljudi mogu da pobjegnu pa možda čak i da borave određeno duže vrijeme”, naveo je Janković.

Kod planiranja, ističe Janković, važno je da se vodi računa i o infrastrukturi, odnosno da se obezbijedi pristup i napajanje električnom energijom i vodom za objekte, koji neposredno nakon zemljotresa moraju biti u funkciji.

Prema njegovim riječima, neophodno je i da su putevi prohodni, pa je, ukoliko se zgrade, koje mogu da se sruše nalaze pored saobraćajnica, potrebno napraviti alternativne puteve.

Janković je saopštio da, kada je riječ o planiranju ne postoje fiksne i eksplicitne norme, ali da decidne i jasne norme postoje kada je u pitanju projektovanje.

Kako je naveo, u Crnoj Gori propisi za projektovanje zgrada ažurirani su nakon zemljotresa iz 1979, odnosno donešeni su 1981. godine.

“Oni su u to vrijeme bili aktuelni i dobri. Međutim, vrijeme je uradilo svoje, nauka o inženjerstvu je mlada, dosta toga se promijenilo, saznali smo mnogo toga. Taj pravilnik je postao, ne možemo kazati neupotrebljiv, ali nedovoljno precizan i tačan”, smatra Janković.

On je pojasnio da je Crna Gora napravila pravi korak prihvativši Evropske standarde za konstrukcije, takozvane Evrokodove (EC).

“Prethodnih četiri, pet godina paralelno su se upotrebljavali Evrokodovi i naši važeći propisi. Međutim, od ove godine isključivo se u Crnoj Gori mora projektovati po evropskim normama”, rekao je Janković.

On je naveo da su ti propisi zahtjevniji u inženjerskom dijelu, ali da projektovanje po EC-u donosi veću sigurnost.

Posljedice zemljotresa se, kako je Janković naveo, mogu višestruko smanjiti ukoliko postoji plan djelovanja.

Prema njegovim riječima, koordinacija traganja za preživjelima se priprema “u stanju mira”, odnosno prije zemljotresa, da bi se efikasno djelovalo, a ako nema takvog plana, otvorena pitanja se rješavaju ad hok /ad hoc/.

“Ono što potenciram je da je 80 odsto ljudskih žrtava posljedica rušenja zgrada, pa je najvažnije da pravimo zgrade koje se neće srušiti”, naglasio je Janković.

Nakon toga, kako je naveo, sve ostalo postaje znatno lakše, ali ne treba ni potcjenjivati dio neposredno nakon zemljotresa – traganje za preživjelima i spašavanje.

“Javna svijest da živimo u seizmički aktivnom području i da u skladu sa time treba da se ponašamo je dosta važna. To svako treba da zna, ne samo struka, već i običan narod”, naveo je Janković.

On, kako je naveo, stalno ponavlja da je potpuno besmisleno i da nije dopušteno da se štedi na obezbjeđenju seizmičke sigurnosti.

“Dopunska ulaganja u obezbjeđenje seizmičke sigurnosti kod novih građevina su svega nekoliko procenata u odnosu na ukupnu investiciju i potpuno je nedopustivo da neko štedi na tome. Danas projektovati nesigurnu zgradu je nedopustivo”, istakao je Janković.

On je kazao da je potpuno druga situacija sa postojećim zgradama, budući da je jačanje njihove seizmičke izdržljivosti izuzetno skupo, pa ga zemlje u razvoju često ne mogu priuštiti.

Janković je kazao da zemljotres u Turskoj nije iznenađenje, budući da je područje na kojem je došlo do potresa obilježeno crvenom bojom na mapi seizmičmičkog hazarda Evrope.

“Međutim, na tom području nije bilo zemljotresa skoro 200 godina. Kako prolazi vrijeme, ljudi zaboravljaju, dok se s druge strane energija sve više i više akumulira”, rekao je Janković.

On je kazao da, nažalost, u Turskoj nije bilo slabijih zemljotresa koji bi podsjetili građane i struku na prisustvo te pojave, kao i da se s druge strane nije oslobađala energija koja se godinama akumulirala.

“Taj zemljotres je bio dosta jači od zemljotresa koji je pogodio Crnu Goru 1979, naš je bio magnitude 7, a ovaj 7,8. Pri tom zemljotresu je oslobođeno 16 puta veća količina energije jer zavisnost između magnitude i energije nije linearna”, saopštio je Janković.

Upitan da li može da se utiče na povećanje javne svijesti o seizmičkoj aktivnosti, on je odgovorio potvrdno.

“Građevinski fakultet svake godine obilježava godišnjicu 15. april, kako bismo podsjetili ljude da živimo u seizmički aktivnom području. To je dosta važno jer kad su svi svjesni toga, lakše je preduzimati određene mjere”, rekao je Janković.

On je kazao da Crna Gora preduzima određene korake po tom pitanju.

“Ali mislim da može bolje. Mnogo vremena je prošlo od 1979. i ljudi su zaboravili. To nije rizik kao drugi. Na njega morate da podsjećate jer ljudi nijesu svakodnevno svjesni toga, a posljedice su katastrofalne”, upozorio je Janković.

Izvor-rtcg

About Pljevaljske Novine

Pogledajte i

ELEKTROPRIVREDA DOBILA NOVI ROK DA RIJEŠI PROBLEM PRAŠINE

Mještani pljevaljskog naselja Komini i danas su se okupili na protestnom skupu kako bi upozorili …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.