Pljevaljske novine web portal
Povezane vijesti
Transformacijama opštih bolnica u Kotoru i Beranama u kliničko-bolničke centre unapređuje se zdravstvena zaštita i usluga građanima čini brža i bolja, poručio je premijer Dritan Abazović.
https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=314&href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fabazovicdritan%2Fvideos%2F236957282176408%2F&show_text=true&width=560&t=0
On je na konferenciji za medije istakao da se po prvi put u Crnoj Gori kliničko-bolnički centri otvaraju van Podgorice.
„Pokušaćemo da malo napravimo disperziju i uz zahvalnost Ministarstvu zdravlja, da napomenem da su se brojne investicije već sprovele – završeno je renoviranje šest hitnih pomoći, a još pet će biti završene u kratkom roku“, rekao je Abazović.
Uz nove bolničke centre, zdravstvo je, naglasio je premijer, dobilo prioritet kada je u pitanju rad Vlade.
„Crna Gora sada ima tri kliničko-bolnička centra. Kako budemo pravili bolnice, omogućiće se i zapošljavanje specijalizanata i tako unprijediti i zdravstvena zaštita“, poručio je on.
Ministar zdravlja, Dragoslav Šćekić, kazao je da se vrši decentralizacija i omogućava brža zdravstvena zaštita.
„Značajno je da su već pokrenute investicije i da se u narednih pola godine završavaju aneksi za angiosale, mamomgrafi su već pušteni u rad…“
Ocijenio je milion 440 hiljada pregleda godišnje veliko opterećenje za Klinički centar Crne Gore.
„Ovo nam je pokazatelj da smo na svim nivoima krenuli sa ozbiljnim reformama i podizanjem nivoa i kvaliteta usluga“, istakao je Šćekić.
Prema njegovim riječima, Vlada, na čelu sa premijerom Dritanom Abazovićem, pokazala je ozbiljnu odgovornost prema zdravstvenom sistemu.
“Vrlo brzo dolazi preko 160 specijalizanata i subspecijalizanata, što će značajno osnažiti naš sistem. U ovoj godini smo opredijelili još 200 specijalizacija i dodatan broj subspecijalizacija što znači da ćemo imati i u tim centrima značajan broj kvalitetnih kadrova”, saopštio je Šćekić.
Upitan da li imaju dovoljno kadra, on je rekao da te bolnice već funkcionišu na vrlo značajnom nivou i da kadra ima.
“Ali to je proces i on tek treba da se unapređuje i usavršava. Siguran sam da će usluga biti mnogo dostupnija, brža i da ćemo stvoriti šansu za usavršavanje i približavanje zdravstvene zaštite naših građana na sjeveru i jugu”, saopštio je Šćekić.
Ščekić: U Institutu Igalo 50 ljudi prima platu, a ne dolazi na posao, a od 500 zaposlenih, samo je 30 odsto medicinskog kadra
Upitan šta Vlada planira da uradi sa Institutom “Simo Milošević”, s obzirom na to da su iz te ustanove najavili da više neće moći da primaju pacijente, on je rekao da se taj problem provlači unazad više od deceniju.
“Znamo da, po priznanju direktora Instituta, 50 ljudi prima platu, a ne dolazi na posao, kao i da od 500 zaposlenih, samo je 30 odsto medicinskog kadra”, rekao je Šćekić.
On je kazao da su to samo neki od problema koji su stvoreni uz preko 40 miliona eura duga.
“Imanentno ovoj Vladi je da smo upravo mi ti koji rješavamo nagomilane probleme. I ovaj problem će biti riješen, ali za ovako veliki problem treba imati razumijevanja jer neke stvari ne mogu ni zakonski tako lako da se rješavanju”, kazao je Šćekić.
On je rekao da Zakon o državnoj pomoći mora da se poštuje.
“U tom pravcu, država je iscrpila sve mogućnosti. Definitivno se mora se razmišlajti o novom pristupu”, kazao je Šćekić.
On je istakao da to nije pitanje samo za Ministarstvo zdravlja, već za cijelu Vladu, dodajući da će premijer Dritan Abazović na narednoj sjednici Savjeta za privatizaciju konkretno pričati o tom problemu.
“Radna grupa koja se bavila Meljinama i dalje funkcioniše i donosimo odluke koje su već pomogle u određenim fazama Institutu. Na žalost, oni su u takvoj fazi da sipamo prazno u šuplje i taj se trend mora zaustaviti”, kazao je Šćekić.
On je rekao da Vlada nije stvorila te probleme već da ih rješava.
“Ali Vlada nije spremna da daje nešto u nedogled, posebno ne nešto što se ne rješava. Ali ćemo svakako u tom pravcu ići”, rekao je Šćekić.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić rekao je da je transformacija značajan pomak ne samo u zdravstvenom sistemu već u segmetu percepcije razvoja države u budućnosti.
“Na ovaj način, Boka Kotorska i sjever dobili su novi sadržaj i značaj, u smislu da javne poltiike nijesu usmjerene na centralizaciju već na disperziju insitucija koje se nalaze u različitim regionima naše države”, saopštio je Jokić.
On je rekao da su u saradnji sa menadžmentom OB Kotor pokrenuli inicijativu rekonstrukcije značajnih djelova te zdravstvene ustavnove.
“Očekujemo da ćemo do kraja ove godine rekosntruisati odjeljenje pedijatrije a da ćemo do za narednu godinu pripremiti dokumentaciju za izgradnju novog bloka OB Kotor”, saopštio je Jokić.
Predsjednik Opštine Berane Vuko Todorović saopštio je da transformacija OB Berane u KBC predstavlja snažan zamajac i veliki korak na putu zaustavljanja odliva kadrova i iseljavanje stanovništva iz te opštine.
“Otvoriće se nova radna mjesta ne samo u Kliničkom centru, nego i u drugim sferama naslonjenim i povezanim sa pružanjem zdravstvenih usluga. Vjerujem da ćemo stvoriti bolje mjesto za život ne samo sa ovim projektom već i sa mnogo drugih koji su u planu”, rekao je Todorović.
Zoran Terzić iz KCCG-a je rekao da je bilo neophodno decentralizovati zdravstveni sistem.
“Transformacijom bolinca u KBC, stvaraju se uslovi da se u KCCG upućuju samo selektovani pacijenti sa sjevera i juga i to tek nakon što se iscrpe sve mogućnosti liječenja u ta dva grada”, pojasnio je Terzić
Direktor OB Kotor Davor Kumburović naveo je da će transformacija te ustanove u KBC imati dalekosežni uticaj na razvoj zdravstva na jugu.
Direktor OB Berane Milorad Magdelinić saopštio je da se Crna Gora uspješno izborila sa pandemiojom koronavirusa formiranjem kovid centara na sjeveru i jugu države, uz značajnu ulogu KCCG-a.
Izvor-rtcg
