sreda , jul 26 2017
Početna / Život / PATIŠ LI OD POREMEĆAJA MANJKA PRIRODE?

PATIŠ LI OD POREMEĆAJA MANJKA PRIRODE?

djecaPrema nedavnom istraživanju, mlađa generacija provodi toliko malo vremena igrajući se napolju, da bi to moglo ozbiljno narušiti njihovo zdravlje.

Manje od 10 posto djece se igraju u prirodi, za razliku od 50 posto – prije samo deset godina. Danas, više djece pada sa kreveta nego sa stabala, a polovica današnjih mališana ne razlikuju pčele i ose.
Za razliku od njih, njihovi bake i djedovi su kao djeca provodili više od 50 posto svog vremena na otvorenom, te se često igrali po cijeli dan bez uplitanja i intervencije odraslih.

U izvještaju studije navodi se da današnja djeca pate od poremećaja nedostatka kontakta sa prirodom koji je uzrokovan rastom broja računarskih igara, pretilosti te „opsjednutosti“ novih roditelja zdravstvenim i sigurnosnim rizicima.

Opširnije: Tijela današnje djece sadrže manje mišićne mase

„No, bake i djedovi, koji imaju tendenciju da provedu više vremena sa djecom nego njihovi roditelji, mogu preokrenuti taj trend.“ – kaže Dame Fiona Reynolds, voditeljica istraživanja.
Bake i djedovi mogu djecu naučiti uživati u svijetu prirode kroz aktivnosti kao što su promatranje ptica, branje cvijeća ili voća, naglašava Reynolds. Također, mogu ih upoznati i sa nekim starinskim igrama, kao što je bacanje kamenja (nešto slično igri s klikerima).

„Djedovi i bake sigurno se sjećaju vremena kada je bilo moguće da bez nadzora lutaju cijeli dan. Pa, mogu li ljepše naslijeđe ostaviti svojim unucima, od lekcije uživanja u prirodi!“ – kaže Reynolds.

Današnjoj djeci je taj osjećaj potpuno nepoznat. Kod njih prvenstveno treba izgraditi samopouzdanje i naučiti ih određenim vještinama, prije nego budu spremni igrati se u šumu ili čak sagraditi kućicu od prirodnih materijala.

Više o temi: Djeca koja se igraju napolju su sretnija i bolje uče

„Naučiti igrati se nesputano u prirodi donijelo bi ogromne prednosti koje svako dijete treba imati priliku doživjeti. Sa druge strane, to je i naša obaveza, jer je nemjerljivo štetno ako im to ne priuštimo“ – dodaje Reynolds.

Prirodoslovac Stephen Moss, autor izvještaja ove studije, istakao je kako ovaj trend može proizvesti mnoge probleme: socijalne, zdravstvene i ekološke.

Pada snijeg? Idemo napolje!

Moss, koji je tvorac termina „poremećaj deficita kontakta sa prirodom“ kako bi opisao sindrom djece koja sve više vremena borave u zatvorenom prostoru i pod nadzorom, rekao je – „Mi svi znamo koje su prednosti boravka djece na otvorenom. No, naša djeca su sve više u zatvorenom prostoru!“

Troje od desetero djece ima prekomjernu tjelesnu težinu, a sve više djece ima mentalne i bihevioralne probleme, upozorava Trust.

Izvor:roditeljstvo.com

About Tanja Mladenovska

Pogledajte i

ljubomir-komarica

Sreću čini okruženje, a ne novac

Ljubomir Ljubiša Komarica, nakon tri decenije u Švedskoj isčekuje povratak Iako živi u Švedskoj već …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *