Pljevaljske novine web portal
Povezane vijesti
U crnogorskim trgovinama radi oko 42 hiljade radnika, dakle svaki peti zaposleni u Crnoj Gori, koji bi od 15. Oktobra, stupanjem na snagu Zakona o unutrašnjoj trgovini, trebali da imaju neradnu nedelju. Protiv takve odluke je većina trgovinskih lanaca i Unija poslodavaca CG koja je podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti čl.35a Zakona o unutrašnjoj trgovini koji propisuje da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, a inicijativi se pridružila i Partija penzionera, invalida i restitucije (PIR).
Partija PIR u saopštenju navodi da nema sumnje da će takva norma podstaći sivu ekonomiju-crno tržište, od kojeg će najveću štetu imati država zbog neplaćanja poreza i doprinosa, te smatra da „ni Vlada ni Skupština Crne Gore, nijesu svestranije sagledali koje sve štetne posledice će izazvati donošenjem ovog osporavanog člana zakona“. Partiji PIR se obratilo više stotina naših članova penzionera čiji članovi porodica rade u trgovini, kao i više stotina radnika zaposlenih u toj sferi, a koji su dobili obavještenja od poslodavaca da će biti značajnog odpuštanja radnika sa posla jer je to neminovnost.
Rezultat će biti štetne posledice po zaposlene, prihod vlasnika, građane, turiste i naposletku po Budžet države, što može dovesti do nesgledivih negativnih posledica.
PIR navodi da se turistička sezona ne može se zamisliti bez rada i nedjeljom: marketa, supermarketa, prehrambenih prodavnica, jer ogroman broj turista koji dođe ne može sebi da priušti usluge ni u restoranu ni hotelu, što potvrđuju brojni redovi potrošača u svim ovakvim objektima i nedjeljom.
Sporna zakonska odredba je nesaglasna sa članom 59 Ustava Crne Gore , koji jamči slobodu preduzetništva o zabrani rada trgovinskih objekata nedeljom, a može se ograničiti samo ako je to neophodno radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine ,prirodnih bogastava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore. Osporavana norma je u suprotnosti i sa odredbama Zakona o zabrani diskriminacije (član 2 i 3 ) koji se primjenjuje na javni i privatni sektor, shodno kojima pravo na zaštitu od diskriminacije (neposredne ili posredne ) pripada svim fizičkim i pravnim licima na koja se primjenjuje propis Crne Gore, ako su diskriminisana po nekom od osnova utvrđenih tim zakonom . Iz partije PIR , kao poseban problem ističu ograničavanje slobode preduzetništva i stavljanje u nepovoljni položaj privrednih subjekata iz djelatnosti trgovine u odnosu na privredne subjekte koji posluju u drugim granama djelatnosti i kojima je dozvoljen rad nedjeljom (pekare, apoteke, pijace, benzinske pumpe, prodavnice pogrebne opreme, cvećare, kiosci za štampu,maloprodajni objekti unutar aerodroma, luka,željezničkih i autobuskih stanica , štandovi na sajmovima i festivalima i trgovačka skladišta na veliko) pa smatraju da takva norma ima karakter diskriminacije.
Član 35a je u koliziji sa odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi, gdje su u članu 27 data ovlaštenja opštini da u skladu sa zakonom i drugim propisima utvrđuje radno vrijeme u određenim djelatnostima i određuje područja u kojima se može obavljati određena djelatnost. Predmetna norma zadire i u područje regulacije Zakona o državnim i drugim praznicima , kojim se uređuje režim rada za vrijeme tih praznika, a koji se primjenjuje na sve subjekte , kako iz javnog tako i privatnog sektora.Poznato je da je ovaj predlog za ograničavanja rada nedjeljom podnijeli Vladi CG Odbor za trgovinu Privredne komore , a ranije su ovu inicijativu pokretali sindikati. Protiv su bili veliki sistemi, tržni centri „Delte“ , „Gintaša“ i „Kamelije“ , koji su isticali da najveće pazare imaju tokom vikenda i da bi im neradna nedjelja značajno smanjila prihode. Oni su ukazivali i na neophodnim smanjenjem broja radnika , pa su tražili da se među izuzetke uvrste i tržni centri.
Navešćemo primjer, da u velikim centrima ili u raznim trgovinskim radnjama, gdje radno vrijeme počinje u 9 sati i završava se u 22 sata, gdje se radi u dvije smjene ,radnici rade dnevno po 6,5 sati , a poslodavac im obračunava kao da su radili 7 sati ,šest dana u nedjelji , da im odgovorni poslodavci obezbjeđuju slobodan radni dan tokom nedjelje, da im uplaćuje pune doprinose i poreze na zaradu koju dobijaju preko banke, logično je da primjenom osporavanog člana Zakona mora doći do značajnog odpuštanja radnika sa posla.
Radno vrijeme i odmori i druga prava po osnovu rada, sadržana u sistemskom zakonu-Zakon o radu. Član 62 , stav 2 i 3 Zakona o radu propisuje da je nedjelja dan sedmičnog odmora , koja se sa istom vrijednošću može zamijeniti drugim danom ako je bilo potrebno raditi nedjeljom zbog kontinuiteta procesa rada , odnosno organizacije rada. Pravo uvećane zarade za rad nedjeljom precizno je propisano Zakonom o radu i kolektivnim ugovorima , a uskraćivanje tih prava zaposlenima predstavlja povredu zakona, odnosno osnov za sprovođenje inspekcijskog nadzora nad radom poslodavaca, kao i osnov za traženje sudske zaštite tih prava, navodi se u saopštenju za javnost predsjednika crnogorske Partije PIR Moma Jakovljevića,koji dodaje da je u Hrvatskoj Ustavni sud dva puta poništavao zabrane rada nedeljom zbog narušavanje slobode preduzetništva.
.
