Pljevaljske novine web portal
Povezane vijesti
Sunčan zimski dan i hiljade Pljevljaka u litiji sa Boljanića, prevođeni sveštenstvom SPC, krenulo je oko podneva. Djeca, mladi i stari prolazili su kilometre a duž magistralnog puta sačekivali su vjernici i kolona je bila sve veća a glas snažniji: „Ne damo svetinje“, „Srbija“, „Kosovo“, „Crna Gora i Srbija to je jedna familija“, „Kosovki božuri“, „Junaci sa košara“. Litije su narodu vratile radost, pjesmu, zajedništvo, zdravlje, solidarnost. Duž puta litiju bi sačekala i poneka vrijedna domaćica, dječica bi pritrčala po sok i gurabije, vodu, domaćini iznosili rakiju za sretna puta. Put ili balkoni bili su puni ljudi koji mašu a kamioni bi zastali i sirenama pozdravljali litiju, neki čak u melodiji „Ne damo svetinje“. Oko Dajevića hana spuštao se mrak i tu se litiji pridružio i sigurno jedan od najstarijih učesnika litija u CG, devedesttrogodišnji Milanko Savić, a malena osmogodišnja djevojčica Ana Ćeranić, s ikonom u ruci Svetog Jovana Krstitelja, hodila je uporedo pored oca Obrada svih 25 km. Na ulasku u Pljevlja koloni su se pridruživali odmorni ljudi i sve brže se hodalo do odredišta crkve Svete Petke, gdje duž čitave Ulice Voja Đenisijević i pored Gimnazije, špalir radosnih lica pozdravlja ppridošle i još jači glasovi skandirali su „Ne damo svetinje“. Malena Ana litiju završava u crkvi Svete Petke celivajući svetinje i lagano koračajući do oltara, ispunjavajući molbu, za jednu fotografiju.
I večerašnja litiija imala je ljudi čiji je podvig za divljenje a to su Milinko i Radinko, koji su iz Srečanja danas krenuli pješke u Pljevlja i prešli više od 80 km da bi bili na litiji. Načelnik opštine Čajniča Goran Karadžić hodio je u litiji iz Boljanića a blagoslovom vladike Atanasije gost litije je bio univerzitetski profesor Darko Ristov Đogo, rekao je da dolazi iz Foče, preko Čajniča, blagoslovom Majke Božije, jer „ko će zaustaviti svetosavsku rijeku dok ka istom moru teče“.
-Prof. Cetinjske bogoslovije Dušan Bigović rekao je da CG ovih dana drži čas demokratije. Rekao bih ne samo čas demokratije, drži čas gospodstva i vjeronauke svima koji su vjeru zaboravili ili je se odavno ne sjećaju. Drži i nama, koji u školama imamo vjeronauku. Mi smo se o vas ogriješili, misleći da je kod nas crkva živa ali nema življe crkve svetosavske u cijelom svijetu pravoslavnom nego što je Srpska pravoslavna crkva u CG. Čovjek se nekada pita, pitamo se mi iz ludačkog pokreta, kakvo li je onda bezumlje kod onih koji smatraju da možeš izglasati da odvojiš Ostrog od Mileševe, da možeš da odvojiš Cetinje od Dečana, odvojiš Bogorodicu Ljevišku od Bogorodičinih hramova po Skadarskom jezeru. Kome to normalnom može u glavu da uđe? Nikome. Svaki čovjek zna da svetinje, samim tim što jesu svetinje pripadaju Hristu Bogu, pripadaju crkvi Božijoj. Crkva Božija ujedinjuje sva vremena, ujedinjuje naše prađedove, đedove, nas ovde, našu nerođenu djecu, ujedinjuje sve narode crkva svetosavska, srpska, u svakom momentu sve ljude koji hoće da joj pripadaju. Svako jutro kada se probudite, u našoj svetosavskoj crkvi koja je samo jedna od pomjesnih pravoslavnih crkvi, sa vama se to isto jutro ne mole samo Srbi, Crnogorci, Makedonci. Sa vama se svako jutro moli i u Kataloniji srpska parohija, u Francuskoj 10 srpskih parohija, u Holandiji, Njemačkoj, gdje god su se ljudi susretali sa Sv. Savom i znali su da pod njegovim okriljem ima ljubavi za svakoga čovjeka koji voli svetosavlje i njegove svetinje. Nije svako zlo za zlo. Da li bismo i mi znali da nas ovoliko ima, da smo u stanju da se složimo, obožimo, umnožimo, da nikoga poprijeko ne pogledamo, da svakome kažemo hajde brate i ti sa nama. Zato vječitu zahvalnost dugujemo onima koji su mislili da će nas razbratiti a u stvari su nas sabrali.Hvala im. Mi smo, draga braćo i sestre, već odbranili svetinje u našim srcima, odbranili smo ih i branićemo ih, zakrštavaćemo ovu zemlju. U ovoj zemlji kroz vjekove bilo je ružnih i tužnih stvari, ali krsni hodovi su zakrstili su CG i blagoslovili i taj blagoslov Božiji niko više neće moći da otme. Djeca koju gledamo će pamtiti ovo a naši starci blagosiljaće u poslednjem svome času što su doživjeli Vaskrs pravoslavne CG. Zato dokle budemo disali i na smrtnom odru kada budemo Hristu Gospodu gledali u oči znaćemo da kada kažemo „ne damo svetinje“, mi ispovjedamo vjeru pravoslavnu, ne damo svetinje, besjedio je Đogo u centru grada. Saopštenje Pljevaljskog odbora za odbranu svetinja pročitao je sveštenik Borivoje Pantić
Sa upaljenim svijećama i lampama na telefonu, litija je krenula ka crkvi izgledajući kao rijeka svjetlosti. Vladika Atanasije blagoslovio je okupljenje a u kratkom kulturno-umjetničkom programu učestvovali su guslar Vaso Đondović i pjesnik sa Kosmeta Nenad Radenković.
