nedelja , 25 februara 2024
Početna / Vijesti / Politika / POKRET ZA PLJEVLJA -PRAVA CRNA GORA:PLJEVALJSKA RAZGLEDNICA

POKRET ZA PLJEVLJA -PRAVA CRNA GORA:PLJEVALJSKA RAZGLEDNICA

Gotovo smo sigurni da nijedan gradu, vazda nam dragoj,  Crnoj Gori, ne izgleda ljepše u maju od Pljevalja. Posle zimskog crnila i zagađenosti vode, zemlje i vazduha, čuvenih temperaturnih inverzija, kad zbog hladnoće pas i mačka spavaju zajedno, sa prvim danima proljeća grad oživi. Još ako zima nije snjegovita, da snijeg prekrije sav čemer i jad propadanja grada na Breznici, onda je slika budućih Šula i Gradca kompletna.

Za one koji ne znaju da kažemo da su to rudarska naselja, a Gradac je bio i opština sa svim  institucijama opštine. A u najboljim poslovnim godinama „Šuplje stijene“ rudnika olova i cinka, Blažo Jovanović u to vrijeme crnogorski  gospodar  ( Tito pa Blažo) dolazio je na sjednice Radničkog savjeta  da traži pomoć za izgradnju Skupštine i Predsjedništva u tadašnjem Titogradu. I dobijao je kao što su je dobijali mnogi od Pljevalja do Slovenije. A djevojke su na sjelima pjevale“ Oj, da mi je biti fina ko Blažova limuzina“.

Mnogo je vode od tada proteklo Ćehotinom i Breznicom, pa ipak kada grad u maju ozeleni i probehara, sine u punom sjaju, sa svom patinom prohujalih vjekova na sebi. Nije slučajno pjesnik pokojni Momir Vojvodić imao običaj da kaže da su samo Herceg Novi i Pljevlja gradovi u Crnoj Gori, a ostalo crnogorski katuni.

Pa još kad lokalna DPS vlast u drugoj polovini maja okiti grad sa 1000 zastava čovjeku dođe da pusti suzu radosnicu. Zanimljivo  je da od Pljevalja do Podgorice: Žabljaku, Šavniku i Nikšiću, nećete vidjeti ni stoti deo od zastava koje lepršaju po Pljevljima. Izgleda, samo naša vlast ne zaboravlja  da su simboli crnogoske državnosti usvojeni u parlamentu bez prisustva opozicije, pa sad pokušavaju da ih utisnu u glavu cijelog naroda. Umjesto da je bilo obrnuto da su ti simboli proistekli iz „glave cijela naroda“.

A zastave nisu samo po gradu nego i u tranzitu, sve do Termoelektrane. Pa kad Pljevljaci prođu pored „Vektre Jakić“ da gledaju u te zastave, a ne u najveći muzej drvne industrije pod otvorenim nebom. I da zaborave gorku sudbinu nekoliko stotina svojih sugrađana, kojima je Milov kum Brković ostao dužan nekoliko desetina plata. Ali to mu nije smetalo da, zahvaljujući Blažu Jovaniću, predsjedniku Privrednog suda, čak i posle i oduzimanja koncesija i uvođenja stečaja u „Vektru Jakić“ godinama siječe i prodaje, kao oblovinu, pljevaljske šume.

A kad je osvanula 21.svijetla majska zora Pljevljaci, a naročito borci za suverenu Crnu Goru, su listom pohrlili u mrsku Srbiju, da proslave dan svoje nezavisnosti. Praznik ko svaki crnogorski praznik, neradni dan, pa Pljevljaci krenuli u namiru u Prijepolje. Kad hoćeš, na Ranču se otegla kolona vozila, čeka se po sat i po vremena, da dođete do granične rampe. I onda se dok čekate na pripeci sjećate  predreferendumskih obećanja kako će sve biti isto, i kako će se kod komšija  i dalje stizati za pola sata. Oni koji bolje pamte sjete se kako su naši američki prijatelji, dok smo se pripremali da na „demokratski način“ riješimo pitanje državnog statusa, finansirali izgradnju caninarnice na Jabuci. Vazda se znalo ko kosi, a ko vodu nosi.

I još kad u svoj toj muci vidite crni auto koji zaobilazi kolonu i bez čekanja, obavi granične formalnosti, a naknadno saznate da se radi o policijskom funkcioneru iz Pljevalja, onda vam praznik duplo prisjedne. Granica je pravljena za sirotinju raju, a oni koji su je pravili prolaze kao da je nema.

I onda, konačno, stigne dobra vijest,  presuda  Višeg suda u Bijelom Polju kojom se presuđuje da Pokret za Pljevlja dobije pare, koje mu pripadaju po Koalicionom sporazumu sa Novom srpskom demokratijom, potpisanom uoči parlamentarnih izbora 2016.godine. Tako se završila naša sudska golgota sa 5 suđenja, od Osnovnog u Podgorici, Višeg u Bijelom Polju preko Vrhovnog suda, pa ponovo Osnovnog  u Podgorici i Višeg suda u Bijelom Polju.

Presuda ima i poučni karakter, jer će konačno i u Podgorici shvatiti da  je svaki ugovor potpisan i ovjeren pečatom od strane ovlašćenih  lica, TEMELJNI, a ne samo onaj koji se potisuje sa Crkvom. Kod nas u Pljevljima, čak i djeca kad se klade pa pruže ruku jedni drugom, a treći presječe( pečat), to obavezuje. Izgleda da u Podgorici dalje važi ona narodna „ Učini mu na volju, ali mu nemoj  završiti posa`.“

 

Pljevlja,

30.05.2022.

 

About Pljevaljske Novine

Pogledajte i

„Dobro je da se odnosi raščiste, možda opstrukcije prestanu“

Odavno je primjetna namjera Jakova Milatovića da opstruira rad 44. Vlade Crne Gore i PES-a, …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.