Tokom javne rasprave predstavnici Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomije su istakli da je tim nacrtom prvi put normiran inspekcijski pregled u stambenim ili drugim prostorima kada postoje indicije da se u njima nelegalno posluje. Iz ovog resora su kazali da je namjera da se stane na put sivoj ekonomiji, odnosno izbjegavanju plaćanja poreza i dažbina za neprijavljene djelatnosti.

Iz Ministarstva ekonomije je ranije poručeno da cilj tog zakona nije samo da sankcioniše one koji nelegalno posluju, što je krajnja mjera, već da ih podstakne da iz nelegalnih pređu u legalne tokove i tako postanu lojalna konkurencija istim ili sličnim djelatnostima na tržištu.

Podaci Uprave za inspekcijske poslove i praksa pokazuju da su najčešće nelegalne djelatnosti frizerske i kozmetičke usluge, fizioterapija, zdravstvene usluge, zatim igraonice, vrtići, izdavanje smještaja, auto-lakirerske, auto-mehaničarske, vulkanizerske usluge, pranje auta i tepiha, krojačke usluge, kopiranje, prodaja određenih vrsta roba, proizvodnja i prodaja kolača, pripremanje hrane za radnike (ketering) i dr.

Nacrtom izmjena zakona predviđeno je da inspektori od suda za prekršaje traže dozvolu da pretresu stambeni prostor za koji sumnjaju da služi za obavljanje neprijavljene djelatnosti. Sud bi u hitnom postupku, najkasnije za 48 sati, bio dužan da odluči o zahtjevu.

Izvor: Pobjeda