Pljevaljske novine web portal
Povezane vijesti
U 21. vijeku pravoslavni vjernici u Crnoj Gori doživjeli su da ih predstavnici parlamentarnih stranki zabrinutih, za ono što ih jedino i boli – svoje pozicije u državi, i naviklih da misle da je njihov stav jači i od riječi Svetog Pisma, pokušaju etiketirati kao državne neprijatelje. Još bestidniji je taj čin, pet dana nakon obilježavanja međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta u Drugom svjetskom ratu. Tako poslednjih dana dešava se da mnogi crnogorski političari zaboravljaju da je sjećanje na žrtve holokausta moralna dužnost svakog čovjeka, a obrazovanje sadašnjih i budućih naraštaja o značaju i nepovredljivosti ljudskih prava – zajednička odgovornost.
Da li danas u Crnoj Gori pravoslavni vjernici srpske nacionalnosti treba da se osjećaju kao Jevreji u Drugom svjetskom ratu ili da se podsjećaju strašnog stradanja Srba na svom kućnom pragu?
-Prof. dr Gideon Grajf, istoričar specijalizovan za Holokaust, autor značajne monografije „Jasenovac – Aušvic Balkana – Ustaška imperija okrutnosti“ kaže: Jasenovac je daleko brutalniji od Aušvica. Danas je istorija postala stvar nečije želje a ne dokaza I činjenica. Zemaljska komisija Hrvatske, osnovana 1945, konstatovala je u izvještaju Međunarodnom vojnom sudu u Nirnbergu, da je broj žrtava između 500.000 i 700.000. O ustaškim zločinima postoji velika dokumentacija. Žrtve logora bili su Srbi, Romi I Jevreji, komunisti i antifašisti, koji se nisu slagali sa politikom tadašnje Nezavisne Države Hrvatske. U Jasenovcu Hrvati ne stradaju zato što su Hrvati, niti Muslimani zato što su Muslimani, već jedino kao antifašisti, komunisti i pomagači i spasioci Srba. Njemački generali iz Drugog svjetskog rata davali su veoma različite i stoga nepouzdane podatke o broju ubijenih Srba u NDH (Aleksandar Ler je dao 1943. broj od 400.000 Srba, Lotar Rendulić — 500.000 pravoslavaca (avgust 1943), Herman Nojbaher — više od 750.000 (1943), Ernst Fik — 600.000 do 700.000 do marta 1944. Broj žrtava logora Jasenovac je do današnjeg dana predmet naučnih i političkih debata, podaci sa Vikipedije.
Crna Gora neće dozvoliti da se od države napravi neka pravoslavna džamahirija, šta je političar htio da poruči I kome? Jasno je svima da su kod “ straha velike oči” ali je zapanjujuće otvoreno neprijateljstvo na vjerujući narod koji se moli “Slava Bogu na visinama, na zemlji mir, među ljudima dobra volja”.
Otkuda strah političara od demokratskog prava ispovjedanja vjere potlačene i uništavane preko pet decenija i u Crnoj Gori, u kojoj je ubijeno oko 200 sveštenika Srpske pravoslavne crkve a njena imovina po tadašnjim zakonima opljačkana?
“Što je so hljebu to je ljubav ostalim vrlinama”, kazao je sveti prepodobni Jevtimije Veliki, i svaka propovjed i riječi iz Svetog Pisma su poziv na ljubav. Neshvatljiva je mržnja pojedinaca prema vjernicima i njihovom iskazivanju ljubavi prema Bogu.
“Pogledajte sada, narod je izašao, ne toliko na poziv sveštenika, ni uprava parohija, koliko na Božiji glas u sebi, glas sopstvene savjesti. Taj glas, ne mari za zemaljske podjele niti za neke prizemne interese, odzvanja u našim dušama I okuplja “gladne, žedne pravde, umorne” I čini ih bogonoscima, spremnim na žrtvu za pravdu I pravednost, rekao je mitropolit Amfilohije.
Onaj ko se Boga ne boji i najviše voli novce da broji pokazuje da ljubav ne poznaje i da o svemu kroz novac zbori.
Postoji snaga, vrijednija od sveg zemaljskog blaga, draža od počasti političke elite, u kojoj stoji ljubav, vjera i nada u pravednost suda Božijeg.
V.Mićković
