Pljevaljske novine web portal
Povezane vijesti
- Kratak uvod o uzimljavanju i zimovanju pčelinjih zajednica
Jedan od načina je uzimljavanje pčelinjih zajednica u samo jednom LR tijelu i to na devet ramova ( Slika 1). Prednosti ove tehnike rada ogledaju se u tome što se oslobađa iz košnice svo staro saće koje je potrebno preko zime pretopiti, izraditi satne osnove od sopstvenog voska i u proljeće kada se radi proširenje plodišnog prostora pčele će na raspolaganju imati da izrađuju novo saće na kvalitetnom vosku (Slika 4). Preporučljivo je nakon pretapanja stare drvene ramove uništiti (zapaliti), napraviti nove i u njih staviti nove satne osnove. Ako se vrši selidba na drugu lokaciju radi zimovanja olakšica se ogleda u tome što će se istim prevoznim sredstvom u jednoj turi transportovati veći broj košnica. Ako je zima veoma hladna pčelar će imati lakši uvid o tome gdje se nalazi pčelinje klube i ako je pčelinja zajednica „probila“ mednu kapu lakše će moći da reguje dodavanjem pogače ili dodavanja rama sa medom preko satonoša odnosno iznad samog pčelinjeg klubeta. Tako je pčelinja zajednica sa svih strana obezbjeđena sa dovoljnim količinama hrane i u slučaju nastupanja dugoročnog hladnog perioda sa temperaturama ispod nule (npr -20, -30 pa čak i više). Napomena – pogače u zimskom period dodavati u dva slučaja:
- kada je pčelinja zajednica na ivici opstanka odnosno sa vrlo malim rezervama hrane
- kada je pčelinja zajednica „probila“ mednu kapu
Isključivo izbjegavati dodavanje pogača na način „ neka ima za svaki slučaj“ time je samo bespotrebno pogača u košnici i pčelaru remeti planirani budžet za tekuću godinu.
Sredinom januara ili krajem januara ( u zavisnosti od vremenskih uslova) kada matica počinje da polaže prva jaja u tekućoj godini potrebno je preko satonoša dodati najlon foliju. Za ovu radnju najekonomičjie i najdugoročnije rješenje je plastenička folija koja se za ovu namjenu može koristiti i preko desetak godina. Foliju preko satonoša dodavati samo na srednje jake i na jake pčelinje zajednice, a na slabe pčelinje zajednice izbjegavati dodavanje folije. Na unutrašnjoj strani folije stvara se kondenzacija u vidu vodenih kapi koje su pčelama lako dostupne za korišćenje. Pošto pčelinja zajednica prezimljava na samo 9 ramova riješen je problem buđi i plijesni na unutrašnjim bočnim zidovima košnice i na ramovima.
- Prvi detaljan proljećni pregled – naredni pregledi
Ovaj pregled se obično radi u prvoj ili početkom druge dekade aprila mjeseca. Obavezno voditi detaljnu evidenciju. Ovim pregledom se prati zdravstveno stanje pčelinje zajednice, brojčanost odnosno broj zaposjednutih ulica pčelama, broj ramova legla, površina legla na ramu, količina hrane i perge, kvalitet zalijeganja matice… Ako su pčelinje zajednice iskoristile prvu polensku pašu lijeske ( Corylus avellana), drijena (Cornus mas), nešto kasnije džanarika(Prunus cerasifera), maslačak (Taraxacum officinale) onda su u saću pčele deponovale veću količinu perge koju je potrebno rasporediti i matici osloboditi prostor za polaganje što većeg broja jaja. Činjenica je da će pčele premjestiti med iz punih ćelija saća u prazne ako je matici potrebno oslobađanje prostora za polaganje jaja, ali zato nikad neće premjestiti pergu iz punih ćelija u prazne i zato ako se na vrijeme ne izvrši pregled, matica će u ovom vrlo bitnom vremenskom intervalu biti ograničena u broju polaganja jaja što će se kasnije odraziti na jačinu pčelinje zajednice. S obzirom da se u ovom periodu pčelinje klube i leglo u različitim stadijumima nalazi pri letu košnice ( u većini slučajeva) potrebno izvršiti i rotaciju ramova i to svaki drugi ram. Ovim postupkom se ubrzava razvoj pčelinje zajednice, a ovu metodu ne primjenjivati kod slabijih pčelinjih zajednica jer će doći do prehlade legla jer one nisu brojčano jake i ne mogu da održavaju potrebnu mikroklimu legla i unutar košnice. Desetak dana nakon prvog pregleda radi se drugi pregled i vrši se tkz. “izjednačavanje” pčelinjih zajednica i dodavanje praznog rama do legla ili prvog rama sa satnom osnovom. Radi se na tome da svaka pčelinja zajednica ima približan broj ramova legla. Npr. ako dio zajednica ima 6,7 ili 8 ramova legla, drugi dio zajednica 4 ili 5 onda se uzima po jedan ram sa zatvorenim leglom i pripadajućim pčelama i dodaje u pčelinje zajednice koje imaju manji broj ramova sa leglom, na ovaj način cio pčelinjak odnosno sva pčelinja društva će biti približno jednaka. Izjednačavanje se može vršiti tako što se iz pomoćnih društava (nukleusa) oduzimaju ramovi sa leglom i pripadajućim pčelama i dodaju društvima kojima je to potrebno. U nedostatku paše potrebno je dodavati sirup kako bi se u pčelinjem društvu stvorio osjećaj priliva hrane i održalo radno raspoloženje matice i pčela. Prihrana sirupa se radi u slučaju neiskorišćenja voćne paše. “Eksploziju” razvoja u navedenom periodu pčelinja zajednica doživljava kada iskoristi voćnu pašu. Od značajnih vrsta izdvajaju se: jabuka (Malus domestica) , šljiva (Prunus domestica) , kruška (Pyrus communis) ,divlja trešnja ( Prunus avium), višnja (Prunus cerasus) (Slika 5)… U periodu iskorišćenja voćne paše stanje u pčelinjoj zajednici se mijenja iz dana u dan pa je tako potrebno djelovati blagovremeno sa dodavanjem nastavka i proširenjem plodišnog prostora (Slika 2) . Kada se proširi plodišni prostor odnosno doda nastavak, matica počinje polaganje jaja u gornje tijelo ( nastavak) pčele počinju izgradnju voštanih ćelija, mlade pčele se oslobađaju voska, a samim tim se smanjuje pojava rojevog nagona. Dodati nastavak sadrži 2,3 ili 4 rama izgrađenog saća ostali ramovi su sa satnom osnovom. Sledeća radnja je postavljanje matičnih rešetki i smanjivanje plodišnog prostora.
( ograničavanje matice u jedno tijelo)
- Poslednja radnja pripreme za glavnu pašu
Deset do 15 dana prije nego što se procjenjuje početak glavne paše, smanjuje se ploodišni prostor i postavljaju se matične rešetke (Slika 4). Matična rešetka obavezno mora imati drveni okvir i leto. Matica se spusta u prvo tijelo sa otvorenim leglom, a u drugom tijelu ostaje svo zatvoreno leglo. Obično je to 5-6 ramova zatvorenog legla sa vijencima meda. U prvom tijelu matici ostaje dovoljno prostora za nesmetano polaganje jaja, pčelinja zajednica je brojčano jaka, izlijeganjem legla u gornjem tijelu oslobađaju se ćelije saća za deponovanje meda. Ako je pčelinja paša obilna i ako potraje duži vremenski period vrši se dodavanje još jednog medišnog nastavka ili polunastavka ( Fararov polunastavak) sa svim izgrađenim saćem. Dodavanje ovog nastavka ili polunastavka se vrši tako što se postojeći sad već medišni nastavak makne trenutno, zatim se doda prazan nastavak ili polunastavak, nakon toga se doda puni, tako da prazano saće dođe u sredinu košnice. U dosadašnjoj praksi dodavanje praznog Fararovog polunastavka se pokazalo efikasno.
Na kraju, mora se shvatiti da u poljoprivredi i pčelarstvu ne postoje precizni datumi za obavljanje određenih radnji i poslova, već se sve radnje i poslovi obavljaju blagovremeno u zavisnosti kako to vremenske prilike ili neprilike nalažu!
Medno svim pčelarkama i pčelarima u Crnoj Gori i regionu!
Autor teksta Mr agronomije i profesionalni pčelar Radoslav Bele Zečević
Fotografije Bele Zečević
