ponedeljak , 26 septembra 2022
Početna / Vijesti / Društvo / Rudarska tradicija u tri generacije

Rudarska tradicija u tri generacije

Porodica Memić u Rudniku uglja Pljevlja baštini rudarsku tradiciju više od sto godina u tri generacije, a jedan od njenih članova inženjer Mersudin Memić, ovih dana je napunio 40 godina rudarenja. Memić kaže da za njegovu porodicu rudarstvo nije bilo samo obezbeđenje egzistencije, već njihov život, kuća, svojevrsna vrsta religije i primjer kako treba živjeti i raditi.

– Jedan od pionira rudarenja u Rudniku uglja u privatnom vlasništvu porodica Nenadić i Jovašević kao i u državnom vlasništvu, bio je moj đed Šerif, kvalifikovani kopač – rudar, koji je sa svojim kolegama radio u dosta teškim uslovima i od rudarske plate izdržavao devetočlanu porodicu.  Bio je ponosan na svoj rad, na kolege i rukovodioce, na Rudnik i činjenicu da je bio rudar, a tu ljubav prenosio je na svoju porodicu. Kada je stasao, moj otac Selmo izučio je rudarski zanat i bio je u plejadi prvih rukovaoca bagera – priča Mersudin i dodaje da je otac radom u Rudniku obezbeđivao optimalne uslove za život porodice, školovao troje djece a uz pomoć kredita od Rudnika uglja napravio je kuću. I njegov brat Izet bio je rudar, takođe visokokvalifikovani rukovaoc bagera, a poslije završenih studija na Rudarsko geološkom fakultetu u Beogradu, Mersudin i njegov brat Behudin postali su rudari. Behudin je posle 15 godina napustio Rudnik i odselio u Australiju, gdje je nastavio sa rudarskim poslom, a sin je krenuo njegovim stopama. I njihova sestra Jasmina, diplomirani inženjer građevine, prve radne dane započela je u Rudniku. Mersudinove kćerke, Selva i Samra, diplomirani pravnik i magistar arhitekture, prave novu tradiciju a Mersudin se nada da će neko od njegove unučadi,  Umma, Omer, Nur i Ali, krenuti stopama svoga đeda, baš kao što je i on. Inače, Memići su, pojašnjava Mersudin, autohtoni Kuči koji nikada nisu mijenjali prezime. Mersudinov navrđed Began preselio se poslije druge pohare Kuča u Kolašin, a čukundjed Alija se iz Kolašina preselio u Vrulju – Maoče, gdje su živjeli do 1912. godine. Pleme Memića je u tom periodu, tvrdi Mersudin, bilo jedno od najvećih plemena koje je stalno imalo po 300 mladića pod oružjem. Mersudinov pradjed Emin se 1912. godine doselio u Pljevlja.

– U Rudniku uglja radim od 1977. godine kao diplomirani inženjer rudarstva, smjer površinska eksploatacija ležišta mineralnih sirovina. Prvi sam rudarski inženjer koji je u Rudniku rudario 40 godina. Nakon pripravničkog staža, obavljao sam mnoge poslove, od Glavnog inženjera PK Potrlice do rukovodećih funkcija u više sektora. Sada obavljam poslove rukovodioca Službe za unapređenje poslovnih procesa u okviru Sektora za strateško upravljanje i poslovnu transformaciju. Moje glavne reference u kompaniji su: rukovođenje i organizacija proizvodnje uglja i odlaganje otkrivke na PK Potrlica, uvođenje šestočasovnog radnog vremena i modela nagrađivanja prema ostvarenim učincima, izrada i učešće u izradama rudarskih projekata, Generalnog urbanističkog plana Opštine Pljevlja, Detaljnih urbanističkih planova Opštine, eleborata studija, uvođenje informacionih tehnologija… – kaže između ostalog Mersudin, ističući da je tehnička dokumentacija u Rudniku rađena sopstvenim snagama a da su na osnovu projektnih rešenja otvarani brojni kopovi, da je dostignuta dvomilionska godišnja proizvodnja uglja, izgrađeni kapitalni objekti – separacija, drobilana, transportni sistem, Jagnjilo, vršene nabavka najsavremenije rudarske mehanizacije i građeni savremeni objekti za održavanje i opravku.

– Izgrađeni su grandiozni objekti za potrebe iznještanja korita rijeke Ćehotine, brana Durutovići, tunel Rudine, otvoreni kanal, tunel Velika Pliješ, kaskada i slapište i dva mosta nosivosti 200 t. Posebno sam ponosan što je Rudnik ulagao u doškolovanje i usavršavanje kadrova bez obzira da li se radilo o rukovaocima mehanizacije, majstorima ili o inženjerima, ekonomistima, pravnicima. Ovakav odnos pomogao je da se rudarska proizvodnja održi i u najtežim okolnostima kojih je bilo poprilično. Kao mladi inženjer i ja sam dobio priliku za specijalizaciju – za eksploataciju ugljeva na rudarskom fakultetu u Moskvi i Institutu za rudarstvo  u Lenjigradu, a praktični dio u rudnicima Kuzbas – Sibir, ističe Mersudin, dodajući da je Rudnik izgradio više od 700 stanova i dodijelio više od 5.000 stambenih kredita zaposlenima u Rudniku, te da je nesebično, dio stanova, odlukom Radničkih savjeta, dodjeljivao ljekarima specijalistima Medicinskog centra Pljevlja.

Porodica Mersudina MemićaMersudin i kćerka

Mersudin kaže da je Rudnik bio nosilac finansiranja kapitalnih projekata kao što su fudbalski stadion, sportska dvorana, mljekara, monter, ITIK TARA, kapela, kanalizacioni kolektor Potrlica – rijeka Ćehotina, da je ulagao u seosku infrastrukturu, putevem vodovode, te da je bio podrška tadašnjim preuzećima od fabrike cementa, Termoelektrane, Prevoza, Velimira Jakić, Građevinara, Komunalnog… Značajna sredstva, kako dodaje, Rudnik je izdvojio za  sanaciju i adaptacijiu manastira Sv. Trojica i Husein- pašina džamija.

 

Mersudin žali što kompanija nije više ulagala u ekologiju, zaštitu radnika na radu u neposrednoj proizvodnji, žali zbog odustajanja od proizvodnje cementa, ljekovitog i aromatičnog bilja na odlagalištima Rudnika, od mini hidroelektrane na izlaznom portalu tunela Velika Pliješ izmještenog korita rijeke Ćehotine, kao i zbog odustajanje od šestočasovnog radnog vremena u četvorosmjenskom radu na PK  Potrlica koji je funkcionisao od 1983 – 1988.god.

– Ono što posebno izdvajam kao lično zadovoljstvo i čast je što sam radio imao sa mnogo dobrim i odgovornim ljudima, izuzetnim stručnjacima i – zaključuje Mersudin čestitajući svim rudarima Crne Gore praznik.

Mersudin MemićPorodica Mersudina Memića

Tekst objavljen u PVN 15.9.2019.

About Pljevaljske Novine

Pogledajte i

Mještani Šula najavili blokadu puta prema Pljevljima ako Opština ne riješi problem prevoza

Naselje je nekada brojalo oko dvije hiljade stanovnika, a danas s okolnim selima oko četiri …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.