subota , 20 aprila 2024
Početna / Vijesti / Društvo / Svaki 10. profil na mrežama je trol ili bot

Svaki 10. profil na mrežama je trol ili bot

Prema posljednjim podacima iz Crne Gore, postoji 577.760 profila na Fejsbuku, što znači da 92 odsto populacije koristi tu društvenu mrežu, pri čemu dobar dio njih čine dvostruki i lažni profili

Istraživanja pokazuju da je gotovo svaki deseti profil na Instagramu lažan, nekoliko izvještaja procjenjuju da je na Fejsbuku od 14 do 16 odsto profila u stvari lažno, dok je na Tviteru svaki deveti profil takozvani trol. Takvi trendovi ne zaobilaze ni Crnu Goru, a iza lažnog imena i montirane slike krije se najveći stepen „hrabrosti“, koja se odslikava u uvredama, govoru mržnje i omalovažavanju lica i stavova sa kojima nijesu saglasni.

U Crnoj Gori su u januaru 2022. godine bile 521,2 hiljade korisnika interneta, a stopa penetracije interneta u Crnoj Gori iznosila je 83 odsto ukupne populacije. Takođe, podaci iz istraživanja, koje je nastalo kao dio Unesko projekta, kažu da je u Crnoj Gori na početku prošle godine bilo registrovano 577.760 profila na Fejsbuku, što znači da 92 odsto populacije koristi tu društvenu mrežu, pri čemu dobar dio njih čine dvostruki i lažni profili. Ostale društvene mreže manje su popularne u Crnoj Gori, pa tako Tik Tok koristi 5,9 odsto, Instagram 2,83, Tviter 2,08, Pinterest 1,25, Jutjub 1,07 i Redit 0,26 odsto od ukupnog broja stanovnika.

Lažni profili kod nas se često pogrešno nazivaju botovima, a u stvari su trolovi. Trolovi ili trolovanje dobilo je ime po trolu, zlokobnom biću iz nordijske mitologije, demonu koji ljude tjera na destruktivno ponašanje. Kada govorimo o društvenim mrežama, to destruktivno ponašanje ogleda se u spinovanju, širenju laži i govora mržnje. Na drugoj strani, postoje botovi, skraćeno od robot, u svijetu podrazumijevaju automatizovani program, odnosno softver, kojim upravlja algoritam. Njegova osnovna funkcija je da stvara, umnožava i komentariše različite objave na društvenim mrežama i portalima, međutim, kod nas to rade stvarni ljudi, pa je linija između trola i bota tanka.

Oprezno i sa influenserima

U OEBS-u za „Dan“ kažu da je pojava društvenih mreža i onlajn medija znatno promijenila količinu i kvalitet informacija koje se svakodnevno dijele.

– Korisnici treba da budu svjesni da postoje botovi i takozvani trolovi, kao i da razumiju ulogu „influensera“ i algoritama. Novinari mogu igrati posebnu ulogu u provjeravanju činjenica koje se dijele putem onlajn medija i društvenih mreža. Vještine medijske pismenosti pomažu borbi protiv botova i trolova i doprinose da svako od nas, na kritički način, posmatra medijske poruke i pravi razliku između činjenica i fikcije. Pošto prepoznajemo provjeru činjenica kao važnu vještinu medijske pismenosti, Misija u 2023. godini planira aktivnosti na podizanju svijesti o važnosti provjere činjenica – navode u OEBS-u.

Iz Unicefa za „Dan“ kažu da je pitanje botova i trolova pitanje medijske pismenosti, koja je u digitalnom dobu potrebna svakom građaninu, baš kao i vještine čitanja i pisanja i osnovna numerička pismenost.

– Treba razlikovati bota, koji je algoritam, mašina, dok iza trolova stoje stvarni ljudi, mada način na koji su organizovani može biti različit od zemlje do zemlje. Bilo je dosta riječi u medijima kada su u pitanju ove pojave i kako botovi i trolovi mogu usmjeravati komunikaciju na društvenim mrežama, širiti govor mržnje i dezinformacije. U kontekstu vršnjačkog nasilja na internetu, svjedočili smo pojavi da mladi ljudi kreiraju lažne profile na društvenim mrežama i koriste ih da šalju poruke uvredljivog sadržaja svojim vršnjacima. U tom smislu, važno je da djeca budu medijski opismenjena da prepoznaju botove i trolove i da znaju da je najčešće ciljno napravljen profil koji je nedavno kreiran, s nepotpunim informacijama i, na primjer, neautentičnom profilnom fotografijom i malim brojem postova. Orkestrirani napad trolova ili botova na određenu metu može biti traumatično iskustvo, s teškim, možda čak i fatalnim posljedicama po dijete. Zato je važno učiti djecu kako takve profile da prepoznaju, prijave, kao i da, kad primijete takve pojave čije su žrtve oni sami ili neko koga poznaju, podijele informaciju o spornom profilu sa svojim vršnjacima, roditeljima, nastavnicima, uz molbu da ga i oni prijave – kažu u Unicefu.

Budući da djeca, kako ističu, sve ranije počinju da koriste internet, s razvijanjem medijske pismenosti moramo početi još od ranog djetinjstva.

– Kako bi se svakom djetetu u Crnoj Gori omogućilo da razvija medijsku pismenost, ona mora da postane dio svakog nastavnog predmeta. To znači da je neophodno mijenjati pedagogiju kako bi kritička analiza medijskih sadržaja, njihova produkcija i dijeljenje postali dio svih predmeta. Ova promjena mora biti prisutna već na nivou osnovnog obrazovanja, a može početi čak i u predškolskoj dobi, jer se elementi medijske pismenosti mogu uključiti u igru i obrazovne aktivnosti s djecom predškolskog uzrasta. Davanje mogućnosti učenicima da razvijaju vještine kritičkog mišljenja i primijene ih na medijski sadržaj na bilo koju temu trebalo bi da bude u središtu nastave ne samo medijske pismenosti već svakog predmeta. Na ovaj način može doći do održive i kvalitetne promjene u pedagogiji na svim nivoima obrazovnog sistema – navode u Unicefu.

Izvor-dan

About Pljevaljske Novine

Pogledajte i

Učenici Srednje stručne škole na usavršavanju u Španiji

Grupa učenika Srednje stručne škole Pljevlja odjeljenje IV2 – Tehničar za kompjutersko upravljanje i konstruisanje …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.