nedelja , novembar 19 2017
Početna / Vijesti / Društvo / U posjeti porodici Branka i Vidosave Gačević iz Mataruga

U posjeti porodici Branka i Vidosave Gačević iz Mataruga

Julska žega nije spžila ljepotu pokošenih livada, zelenih kao najljepši tepih. Na jednoj od njih napasa se mirno stado krava, oživljujući prirodu. Na visoravni u Gačevića brezi, ponovo otkrivamo ljepotu prirode pljevaljskih sela. Mjesto odgovara nekadašnjim pozicijama na kojima su se gradili dvorci – kako bi imali pregled na sve oko  sebe. Plijeni mir, sklad, urednost i miris pokošenog sijena. Pola sata vožnje je od Pljevalja do zaseoka Gačevića breza, asfaltiranim putem, dok jer prije tridesetak godina trebalo sat i po kada je bio makadamski put.Asfalt od škole u Matarugama je oštećen, ispucao a ima i malo makadama do vrijednih domaćina – starijih Branka(70) i Vidosave (69) Gačević, sina Radana (39) i snahe Lucije (31). Stari i mladi domaćini dočekuju nas srdačno u dvorištu u kome je sve na svome mjestu, besprekorno sređeno. Saksije sa raznobojnim cvijećem krase terasu, a u kući sve uredno i čisto kao i ispred kuće. Mlada i lijepa snaha Lucija i još ljepše kćerke Dušica (12), Tanja (10) i Anđela (6) ispunile su kuću osmjesima i radošću.

Od sina Radana  i dvije kćerke, Nataše i Mile, Gačevići imaju devetoro unučadi. U njihovom zaseoku ima deset kuća, dok se zimuje samo u dvije – kod braće Branka i pet godina starijeg Slobodana. U ova dva domaćinstva, kada se svi skupe, ima 35 članova porodice, priča ponosno Branko.porodica Gacevic

Predivan pogled sa brda iznad kuće Gačevića sa nadmorske visine 1.226 metara, vidi se Kamena Gora u Srbiji i pola Crne Gore: Durmitor, Gradina, Obarde, Borova, Podborava, Maoče, Kosanica, Mijakovići, Kozica… Vazduh čist, netaknuta priroda, dušu dala za turiste željne avanture.

– Ako dijete počne da radi od malih nogu, radiće dok je živo. Poludio bih kada bih morao dva dana da sjedim besposlen – priča Branko koji je u životu prošao kroz mnoge nedaće, koje je prevazišao strpljenjem, hrabrošću i velikim radom. Bez imalo gorčine i žalbe na život, iako bi imao razloga, mladoliki Branko, kaže može još uvijek da se takmiči sa mlađim momcima u radu. Prisjeća se kako je od malih nogu naučio da radi i privređuje za porodicu. Teško je danas i povjerovati da su prije skoro šest decenija dva dječaka Slobodan i Branko u Matarugama, u najosjetljivijim godinama, odrastala sama. Branko je imao šest godina kada mu je preminuo otac, a šest godina kasnije i majka.Sjeća se kako nisu mogli da presjeku drvo za ogrev pa su palili vatru oko njega kako bi ga lakše oborili na zemlji. Čitav život predano i mukotrpno su stvarali i radili. Sve su stekli sa svojih deset prstiju. Branko je danas ugledan domaćin, srećan i bogat čovjek u porodičnom okruženju.

– Otac je u prvom braku imao petoro djece koja su umrla dok su bila mala, a i prva supruga je umrla. U drugom braku rođeni smo ja i brat Slobodan, koji živi u blizini sa sedmočlanom porodicom. Kako smo mali ostali bez roditelja morali smo samo da se snalazimo. Rodbina je bila daleko. Sve smo sami radili i u kući i oko stoke. Jedino nam je pekla hljeb baba iz sela. Težak nam je bio život. I danas mi je u sjećanju 12 kubika građe koje sam sa Slobodanom vukao na volovima da prodamo. Bio sam u prvom razredu osnovne škole, ali nam je preko noći neko ukrao, a mi djeca nismo znali prijaviti ni policiji. Išao sam u školu do četvrtog, a brat do petog razreda osnovne škole – kaže Branko.selo gacevivca breza 3

Kada je odslužio Vojsku kupili su gater na kome su radili više od 20 godina.

– Preko 20 godina radili smo sa tim gaterom koji je bio na naftu. Nema kuće u Obardama, Vijencu, Kamenoj Gori u kojoj nismo bili. Ostajali bi i po nekoliko dana dok ne završimo posao. Jedno zimi kada padnu snjegovi ne bismo išli. Pošto su se pojavili gateri na struju prestali smo da radimo – ističe Branko.

Suprugu Vidosavu, rođenu Šljukić, Branko je poznavao čitav život pošto je i ona rođena u Matarugama. U braku su od 1968. godine. Baba se ponosi unučadima, kaže svi su odlični đaci i studenti, a najmlađa Anđela treba na jesen da krene u prvi razred.

Dušica je najbolja učenica u odelenju, a i Tanja je odličan đak OŠ „Mataruge“ i sve tri su naučene od malih nogu da rade. U selu sa čuđenjem gledaju male djevojčice koje se ne boje i koje dok su na raspustu svakog dana dotjeraju krave sa paše.Tanja ima samo deset godina, a  naučila je i da muze krave.Vrijednu babu Vidosavu, nisu uplašila tri moždana udara, kao posledica je ostala slabije pokretna lijeva ruka i ona sa desnicom i dalje uporno radi na imanju. Zbog terenskog posla supruga sama je ostajala sa djecom i radila sve poslove. Išla je, kaže, dok je bila djevojka dva puta nedeljno pješke na kurs šivenja u Pljevlja, tako je savladala zanat i šila za porodicu.selo gacevica breza

Dok kćerke nisu bile udate Gačevići su držali 50 ovaca i šest krava danas imaju 17 krava, kokoške i svinje.

Bez ičije pomoći i bez kredita Gačevići su nabavili poljoprivrednu mehanizaciju: kosačicu, traktor, balirku, muzilicu, frezu, prikolice za rasturanje đubreta, kazan za rakiju… Velika štala 14 metara sa šest, i druga manja, u kojima su uredno složene bale, a pored su i sijena koja Branko još uvijek završava.

Radan je radio u policiji tri godine i kada je ostao bez posla vratio se na selo i sa suprugom Lucijom, rođenom Vulović iz Zekavica, opredjelio se za poljoprivredu.

– Nisam se pokajao. Ne bih u gradu radio za neizvjesnu platu. Imali smo šest krava kada sam se vratio i polako smo proširivali stočni fond – naglašava Radan. Lucija kaže da prodaju mlijeko mljekari iz Pavinog Polja koja dolazi do kuće.

– Pošto je velika količina mlijeka u pitanju lakše je da prodajemo mlijeko nego sir. Dnevno predamo oko 120 litara mijeka po cijeni od 28 centi bjelopoljskoj „Milki“, dok je premija od opštine tri i od Vlade sedam centi po litru – kaže Lucija. Gačeviči su kupili i laktofriz od 300 litara za mlijeko. Isplata za mlijeko  kasni pola godine. Branko naglašava da telad prodaju „Franci“ iz Bijelog Polja po cijeni od 3,20 evra.

Branko je sa suprugom napravio kuću u Gačevića brezama 1972. godine, a u Pljevljima 1997. godine u kojoj danas žive stanari.

Branko i Vidosava nikada nisu živjeli u kući u Pljevljima osim što su ponekada prenoćili, dok je Radan živio tri godine kada je radio i Lucija nekoliko mjeseci nakon udaje. Savremeno opremljeno kupatilo i kuhinja djeluje kao da imaju vode na pretek, ali nije tako jer Gačevići godinama ulažu u svoj vodovod i mladi bar ne moraju da je donose sa izvora kao nekad stariji.gacevica breza 4

– Najveći problem u selu je loša voda i struja. Kod nas voda sa Petrove česme nije dovedena.Napravili smo ove godine bazen iznad kuće od 19 kubika, a imamo i dva hidrofora. Za jednu cistijernu vode plaćamo 50 evra. Zimi je najgore za stoku, kada zaledi, pa smo smo primorani da stoku pojimo dalje od kuće.Struja je monofazna, često električni uređaji ne mogu da rade, i morali smo da kupimo agregat za struju – objašnjava Branko, dodajući da krave čuvaju u čobanici.

Obrađuju imanje od deset hektara i još toliko uzimaju, kažu besplatno, pošto mnoga imanja ostaju nepokošena. Da bi prehranili stoku Gačevići utroše oko 400 metara sijena.Pošto je velika nadmorska visina jedino šljive ponekada rode, dok povrće dobro rodi: krompir, luk, pasulj, paradjaz, šargarepa… Od prošle godine Radan je nabavio sedam košnica. Ove godine još nije vrcao med, kaže u avgustu će vidjeti kakav je ovogodišnji prinos.selo Gacevica breza 2

Mataruge – nekada jedno od najgušće naseljenih pljevaljskih sela danas broji stotinak domaćinstava. Ovo selo udaljeno oko 20 kilometra od Pljevalja prostire se od rijeke Ćehotine na jugu, Dubočice na zapadu i planinskog vijenca Kamene Gore i Gorice na istoku i sjeveru. Selo blizu grada, ima asfaltni put, a dominiraju nepokošene livade koje lagano zarastaju u šumu i divljač.piutokaz

Napuštamo Gačevića brezu, u čijoj blizini raste zaštićeno drvo molika. Prolazimo pored divano urađenog drvenog putokaza, da gosti ne zalutaju, bogatiji za jedno divno iskustvo i neobičnu životnu priču, uvjereni da Bog čini srećnim vrijedne i zahvalne ljude, koji se ne žale na život.

S.Z.

Objavljeno u „Pljevaljskim novinama“ 1. avgusta

About Pljevaljske Novine

Pogledajte i

ismeta naslovna novembar 1

Izložba starih zanata

  Povodom Nedelje ženskog preduzetništva NVU “Građanske inicijative “ otvorila je 17.  novembra izložbu starih …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *