utorak , septembar 17 2019
Početna / Vijesti / Društvo / Volja za radom i veselo srce recept za srećan život

Volja za radom i veselo srce recept za srećan život

stojka 1

Rijetke su danas žene kao što je osamdesetogodišnja Stojka Tošić iz Poblaća koja i u devetoj deceniji bez naočara veze, plete, čita.  Otresita, rječita, vedrog duha, veselog srca, besprekorne memorije, iako je kroz život podnijela dosta tereta nikada nije poklekla, niti se žalila, već uvijek išla hrabro naprijed. Stizala je da radi muške i ženske poslove u kući i na imanju, da odgaja djecu i sve što je radila sa voljom je radila. Stojka je rođena u  devetočlanoj porodici Čolović u Klismerinama. Otac je imao gusle, a brat znao da svira frulu.

– Milanka sam upoznala na vašaru u Boljanićima. Imala sam 25 godina kada sam došla u porodicu Tošića. Primili su me kao da sam im rod. U zajednici je živjelo 15 – oro: Milankovi braća, sestre, maćeha. Kasnije smo se odvojili i počeli da se snalazimo kako znamo i umijemo – priča Stojka. U braku sa Milankom Stojka je dobila troje djece: Ljubu, Dragana i Radoja. Ponosna je baba troje unučadi: Aleksandra koji je inženjer Šumarstva, Dragane diplomiranog farmaceuta i Duška koji je treća godina Geodezije.

– Milanko je radio u „Šumarstvu“,  ostajala sam sama sa djecom ali nikad nisu bila ni žedna ni gladna. Uveče bih sve pripremila, ujutru uranim da kopam, sijem, grabim. Radila sam i ženske i muške poslove. Plela sam, tkala, vezla, heklala, pamtim i kladaru sa kojom sam drva rezala. Sve sam stizala ali i djeca su bila poslušna. Držali smo ranije po 15-oro govedi, 60 ovaca, konja. Sve se ručno radilo, ali nisam pratila kada ću leći, a kad ustati. Struju smo kasno dobili, tek 1989. godine – kaže Stojka. U skladnom braku sa suprugom Stojka je živjela 40 godina. Živjela je u Poblaću stalno i ljeti i zimi do 2010. godine. Već sedam zima provede kod djece. Najviše provede u Pljevljima kod Radoja i kćerke Ljube u Priboju. Ljeta je obavezno na selu. Stojka nikada ne može  besposlena osim kada je praznik.Tada se pomiri, kaže, jer zna da ne može ništa da radi.  Ne bi mogla da sjedim besposlena. Pokazuje vezene košulje od beza sa pokrsticom, ošvicma, tkane gubere, prekrivače, irame, pletene džempere. Ne zna ni broja koliko je uradila ovih ručnih radova. Sve joj je išlo od ruke. Ručno je šila košulje od beza koje izgledaju sašivene kao mašinski. Svu odjeću koju su nosili morali su sami sašiti, isplesti. Samo maramu  bi kupili. Nije bilo lako, priča Stojka, doći do košulje od beza. Trebalo je prvo konoplja zasaditi, pa ubrati, složiti u snopove, kisjeliti u rijeci, osušiti, grebenati. I na kraju tkati.

stojka 2

–  Teže je bilo raditi sa konopljem nego sa vunom. Kasnije smo bez bijelili na Milim vrelima. Prostremo bez na kamen i peremo pečenim sapunom ili cijeđom koji se pravio od luga – objašnjava Stojka i dodaje da se vuna grebenala i prela. Žene su se snalazile i farbale vunu u priridnim bojama: orahovini, džibri i te boje su bile veoma postojane.

Vesele prirode Stojka je voljela da zaigra i da zapjeva na sijelima i vašarima.

–  I danas da me noge ne bole dođe mi da zaigram kada čujem muziku. Danas se narod dosta promijenio. Naš život je bio normalniji, bilo je više druženja. Kada smo čuvali bilo nas je iz više sela, svi smo bili kao braća i sestre. Ne znam kako bih danas da živim u gradu i vaspitavam djecu. Mladi su besposleni. Sjede po kafićima – iskrena je Stojka.

Žali Stojka što su danas sela opustjela, imanja zarasla. Ne čuje se više pjesma u selu.

Sa osmijehom kako nas je dočekala tako nas je Stojka i ispratial. Ova vrijedna žena primjerom pokazuje kao su starije žene i pored velikog rada i požrtvovanja za porodicu ostale vedrog duha i pozitivne energije. Život Stojku nije mazio ali ona je umjela da živi i uživa u svakom trenutku –  kako u radu tako i sa svojom porodicom.

S.Z.

 

 

About Pljevaljske Novine

Pogledajte i

zgrada opštine i ljudi

Održan sastanak predsjednika Opštine sa menadžmentom i predstavnicima sindikata DOO “Grijanje” Pljevlja

Opština Pljevlja aktivno će se uključiti u rješavanje finansijske i kadrovske krize u kojoj se …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *