Značaj razvoja sela kao osnaživanje ekonomije države

Shvatanje značaja sela za opstanak čovječanstva i favorizovanje njegovog razvoja i obnove je poslednjih decenija XX vijeka dobilo svjetske razmjere. Propadanje sela je identifikovano kao globalni problem. Poslednjih godina je prisutan stav da je problem razvoja ruralnih područja moguće adekvatno tretirati u okviru regionalnog razvoja.

Ključni ciljevi razvoja ruralnih područja:

• Povećanje konkurentnosti ruralnih područja i njihovog učešća u ukupnom ekonomskom razvoju;
• Stvaranje mogućnosti da i stanovništvo ruralnih područja dostigne standard primjeren državnim normama;
• Očuvanje i razvoj prirodnog okruženja i kulturne baštine ruralnih područja;
• Očuvanje naseljenosti ruralnih područja i zaustavljanje negativnih demografskih tokova;
• Povećanje prihoda iz poljoprivrede, širenje i razvoj novih mogućnosti za zapošljavanje uvođenjem dopunskih djelatnosti;
• Povećanje kvaliteta življenja na ruralnim područjima;
• Negovanje prirodnog i tradicionalnog okruženja.

Urbanizacija i problemi savremenog života daju mogućnost ljudima koji žive na selu da pružanjem usluga smještaja, razonode, kulturnih i drugih aktivnosti razviju privredne funkcije, posebno kroz različite forme turizma – seoski turizam, agro-turizam, eko, etno i td.
Tražnja potrošača za regionalnim i lokalnim prepoznatljivim proizvodima takođe predstavlja ekonomsku razvojnu šansuza manje produktivna ruralna područja (formiranje brenda npr.); ona ohrabruje lokalne proizvođače da proizvode kvalitetnu robu u manjim količinama i dovedu je na konkurentan nivo.

Za razvoj ruralnih područja od značaja su tri razvojne oblasti:

• Privredni razvoj (poljoprivreda, turizam, lov i ribolov);
• Uređenje prostora i naselja;
• Socijalni i kulturni razvoj

Snažan akcenat u ruralnim područjima treba dati razvoju poljoprivrede, njenom intenziviranju I razvoju, primjeni alternativnih proizvodnih programa, razvoju ekološke poljoprivrede, razvoju domaće prerade poljoprivrednih proizvoda, razvoju zadrugarstva, razvoju šumarstva, lova i ribolova.

Dodatna privredna aktivnost kojoj se pridaje najviže važnosti i od koje se najviše očekuje je ruralni turizam. Razvoj turizma je heterogena I dinamična ekonomska, društvena, prostorna I politička pojava koja na ruralna područja utiče I pozitivno I negativno, o čemu se strogo mora voditi računa u pripremi I sprovođenju programskih aktivnosti. U pozitivne efekte ubrajamo mogućnost otvaranja novih radnih mjesta, ostvarivanje dohotka koji ostaje unutar lokalnih I regionalnih okvira, veći stepen očuvanja okoline, revitalizacija kulturnog i arhitektonskog nasleđa, uspostavljanje trajnih veza između lokalnih zajednica i domaćeg ili međunarodnog tržišta .

Oblici turističke ponude na ruralnim područjima koji posebno doprinose razvoju i privrednoj obnovi su tzv. tematski putevi ili putevi kulturne I prirodne baštine (putevi vina, putevi sira i sl.). To je regionalna mreža mjesta sa prirodnom I kulturnom baštinom, aktivnostima i turističkim objektima, koju treba stvoriti u cilju oporavka sela kroz održivi turizam, bez drastičnih promjena u lokalnoj kulturi i načinu života. Potencijalni elementi puta kulturne i prirodne baštine su:

• Područja sa visokom vrijednošću pejzaža i predjela (panoramske vožnje, šetnje, biciklizam, jahanje);
• Lokaliteti sa vrijednom prirodnom i kulturnom baštinom (istorijski spomenici, parkovi, manastiri, stari mlinovi, kanjoni,izvori rijeka, pećine, vidikovci idr.);
• Panoramske rute – staze za šetnje, panoramski putevi, staze za jahanje
• Lokalni festivali kulture i druge manifestacije

Socijalni i kulturni razvoj ruralnih područja daje životu na selu posebnu vrijednost I značaj. Osim socijalne strukture, usluga i servisa – zdravstva, školstva , veliku pažnju potrebno je posvetiti aktivnostima koje se odnose na oživljavanje izvorne kulturne tradicije i lokalnih običaja, promociju vrijednosti seoskih pejzaža i lokalnih specifičnosti, kao i aktivnostima fokusiranim na poboljšanje kvaliteta međuljudskih odnosa.

Nvo “LEGALIS”

Aleksandar Bajčeta