Pljevaljske novine web portal
Povezane vijesti
Preduzeću bez imovine na poklon 10 miliona evra i šume
Dugo godina najvljivana reforma šumarstva Crne Gore je veoma neizvjesna i temelji se na pretpostavkama, ne nudi bilo kakave garancije o uspješnosti rada novosonovanog državnog preduzeća „Šume Crne Gore DOO“ koje bi se bavilo pošumljavanjem, doznakom, kontrolom, sječom šume, koje bi gradilo i održavalo šumske puteve, gasilo šumske požare. Priča o reformi gazdovanja šumama gotovo je identična sa poslovanjem nekadašnjeg ŠPAD (Šumarsko preduzeće AD) koje je likvidirano jer je bilo neodrživo, iako je čak imalo sopstvenu mehanizaciju, iskusan kadar, potrebnu logistiku u šumskim jedincama. Ministarstvo poljoprivrede je u oktobru prošle godine uradilo “Ekonomsku analizu korišćenja šuma u državnom vlasništvu” i na nešto više od 20 strana bavilo se analizom rada budućeg preduzeća za komercijalno gazdovanje crnogorskim šumama, pod pretpostavkom da se realizuje sječa planiranog etata 100 odsto, što se u poslednjih tri decenije nije desilo, ne samo zbog gledanja kroz prste povlašćenima nego i što Uprava za šume nije mogla da izvrši doznaku planiranih količina.
Kompletna ekonomska analiza neodoljivo podjeća na već viđeno poslovanje “Vektre Jakić” koja je na poklon dobila 80 odsto pljevaljskih šuma na 30 godina, i koristila ih bez bankarskih garancija, ne realizujući niti jedne godine ugovorene količine na sječi šume, niti gradeći puteve, što je država mogla zaustaviti u startu da nije bila saučesnik u arčenju državnih šuma. Tako i buduće državno preduzeće za gazdovanje šumom ničim ne garantuje uspjeh u svom radu, osim planiranim studijama. U startu od države uzimaju 10. 663.872 evra kojim će “plaćati proizvodne troškovi do ostvarenja prvog prihoda od djelatnosti”, i to da bi platili, putem javnog tendera, izvođače radova na sječi šume, kojima bi kasnije trebalo da prodaju posječenu šumu, ostvare dobit, te da u narednim godinama planiraju nabavku potrebne mehanizacije, koja bi na planiranim poslovima radila svega 30 do 40 odsto. Za sve to vrijeme zapošljavali bi 305 do 431 radnika, kojima godišnje planiraju za bruto zarade od 5,5 miliona evra 2025. G., oko 6,5 miliona naredne i preko 8,2 miliona evra 2027. godine. Planirana su sredstva za izgradnju i održavanje kamionskih puteva, jer je nephodno otvoriti odjele u kojima će se izvoditi radovi, te za izgradnju i rekonstrukcija vlaka i šumskih kamionskih puteva planirana su u iznosu 584.004 EUR za 2024. godinu, 2.000.000 EUR za 2025. godinu i 1.500.000 EUR za 2026. godinu.
Planirano je ubiranje naknade za korišćenje šuma i šumskog zemljišta, koja se dobija kao 20 ili 25 odsto izdvajanja od ukupnih prihoda budućeg privrednog društva Budžetu države, od čega bi 30 odsto išlo u državnu a 70 odsto u lokalnu kasu. Znači naknade će biti samo ako preduzeće ostvari visoke ukupne prihode koji su za tri godine planirani u iznosu od blizu 100 miliona evra. Reforma šumarskog sektora u Crnoj Gori planira podijeljeni model organizovanosti, državno privredno društvo i državnu upravu za šume (izrada planova, inventura, monitoring, kontrola), koja bi zapošljavala 15 radnika i imala godišnji budžet od 2,2 milona do 4,3 miliona evra.
Još nevjerovatnije zvuči plan o tržišnom poslovanju budućeg preduzeća, gdje prodajne cijene drveta određuje Vlada, i to za sve tri godine iste cijene. Za sječu drveta planirali su 32 evra po kubiku, iako je prošle godine ta cijena drvoprerađivače koštala od 20 do 25 evra, zavisno od uslova terena. U isto vrijeme studijom Ekonomske analize planirano je da kubik na sječi šume državno preduzeće košta 25 evra, pri čemu je veoma značajno imati u vidu da je sječa šume sezonski posao, koji se ne radi u zimskim uslovima, ali stalno zaposleni radnici moraju da primaju plate iako ne rade. Planirati rad državnog preduzeća sa 431 radnikom a koje se u najvažnijem dijelu svoga rada oslanja od 70 do 60 odsto na eksterne izvođače radova na sječi šume, za čije usluge je godišnje planirano od 10 do 12 miliona evra, može ukazivati na mnogo neizvjesnosti u poslovanju budućeg preduzeća „Šume Crne Gore DOO“ .
Mnogi su mišljenja da je takvo preduzeće potrebno za udomljavanje partijskih kadrova, visoke apanaže upravnih odbora a najviše za tal i stavljanje šape na državne šume. Još su svježa sjećanja na propast ŠPAD čiji su radnici štrajkovali glađu i tražili neisplaćene zarade, iako 12 mjesecvi nisu sjekli šumu ali su, kako su rekli “agitovali za DPS”. Cilj je da se uzme državni resurs, po principu ako zaradimo platićemo ako ne zaradimo, nemamo čim da garantujemo isplatu, kao što je radila i “Vektra Jakić”. Ne postoji garancija za uspjeh planiranog gazdovanja šumom.
Dok se godinama priča o reformi gazdovanja i lošim posledicama koncesionog modela, koji je i napravljen zbog Vektre Jakić, gdje je Brković prodavao šume malim drvopreađivačima, koji su u Pljevljima godišnje imali na raspolaganju svega 20.000 kubika šume.
Po riječima ljudi iz struke drvoprerade, Ekonomska analiza korišćenja državnih šuma (EAKDŠ) ima za cilj da uzme pravo na korišćenje šuma, a sve ostalo je spisak finih želja, neko se raspisao i dao u maštu.
“Model prodaje drveta u dubećem stanju, putem javnog konkursa, pri čemu u bodovanju ponuđena cijena učestvuje 80 odsto je jedini tržišni model poslovanja i gazdovanja šumom. Korisnici tendera moraju da posjeduju bankarske garancije, direktno uplaćuju novac Upravi za prihode, zainteresovani su za rentabilan rad. Moram istaći da postoje tereni i loš kvalitet šume za koje niko od drvoprerađivača nije zainteresovan, pa da dobiju i besplatno na koriščenje takve odjele. Za državu je najbolji način gazdovanja da uvede kontrolu, dobro plati inspektore i šumare, odredi visoke kazne za prekšioce zakona, koruptivne radnje, i situacija se može srediti za nekoliko mjeseci“ kažu poznavaoci prilika u šumarstvu, ističući da maksimum koji se može zaraditi po kubiku iznosi 10 evra, te da su cijene promjenjive i ne može se praviti trogodišnji plan na pretpostavkama.
Povećanje planiranih prihoda budućeg preduzeća temelji se na povećanju kubikaže u sječi šume
Važno je istaći da je konsecioni model propao jer je država dozvolila kršenje koncesionih ugovora. EAKDŠ povećanje planiranih prihoda budućeg preduzeća temelji na povećanju kubikaže u sječi šume, pri čemu je u 2021. godini od planirane sječe preko 378.000 kubika u državnim šumama realizovano svega četvrtina ili nešto malo preko 97.000 kubika. U Ekonomskoj analizi predlog je da planirane cijene budu stabilne u sve tri godine a glavni nedostatak je praksa po kojoj se ralizacija ugovorene količine realizovala svega 36,2 odsto od planirane. Kako će se postići buduća efikasnost rada ako je poznato da državna uprava nema sve potrebne planove, niti je mogla da izvrši sve doznake drveta, niti je ujednačen kvalitet šume i terena. Prema izvještaju Informacije o stanju drvne industrije u Crnoj Gori (2021) od 2017. do 2021. godine planirano je da se koristi prosječno, za redovne sječe 480.994 m3/godišnje, ugovoreno je prosječno 309.736 m3/godišnje ili 71,9% od planirane količine a realizaovano 174.452 ili 36,2% od planirane količine.
Prodaja drveta na panju podrazumijeva prodaju drveta (koje je odabrano za sječu) po tržišnim cijenama na mjestu sječe u dubećem stanju. Troškovi izgradnje i održavanja šumske infrastrukture jesu, a bioloških investicija u šumama nisu uključeni u cijenu drveta na panju.
Ukupan togodišnji prihod od blizu 100 miliona evra uslovljen je sa mnogo pretpostavki a praksa je opominjuća, jer u analizi navode “ da mjere gazdovanja šumama nijesu nijedne godine izvršavane u obimu predviđenom osnovama gazdovanja šumama, privatne šume nijesu uređene planski, kao ni jedan broj gazdinskih jedinica šuma u državnoj svojini, da čuvari šuma nemaju osnovna materijalno tehnička sredstva za čuvanje šuma (opremu i vozila), da se na osnovu raspoloživih kadrovskih resursa i materijalno tehničkih sredstava može najviše izvršiti doznaka samo oko 2/3 planiranog etata“ . Očigledno je da postoje i kadrovski problem koji nisu na vrijeme obezbjedili novac za izradu planskih dokumenata a “nedostatak planova gazdovanja šumama rezultiraće nemogućnošću uključenja sektora šumarstva u IPARD program za naredni četvorogodišnji period, čime će se izgubiti značajna finansijska sredstva iz EU fondova za obnavljanje šuma u privatnom vlasništvu”, navodi se u analizi
Ukupno ostvareni prihodi Uprave za šume po svim osnovama zaključno sa 31.12.2021. godine, utvrđeni u knjigovodstvenoj evidenciji, iznose 6.130.633,06 EUR-a, dok su u 2022. godini ostvareni prihodi u iznosu od 9.704.618,97 EUR-a, što znači da bi planiranim povećanjem sječivog etata na oko 800.000 kubika i prihod bio mnogo veći. Samo je potreban stručan kadar, kontrola i kažnjavanje svake zloupotrebe. Stručna javnost treba da se izjasni treba li nam nova priča starog ŠPADA, jer novinari se još sjećaju štrajka glađu radnika, priče o neophodnosti odvajanja sjekire od nakovanja i neracionalnog upravljanja državnom imovinom za koju niko nije odgovarao niti davao bilo kakve garancije ?
V.M.
tekst objavljen u PV novinama
