nedelja , maj 22 2022
Početna / Vijesti / Društvo / Branka Dromnjak: Mističnost i britkost u peru

Branka Dromnjak: Mističnost i britkost u peru

Ubijeđena je da za svakog čovjeka postoji parče neba pod ovim suncem i da svaki čovjek treba da traži sebe dok se „pronađe“. Ispunjava je potreba da pomaže ljudima: riječima, savjetima, bliskošću, potreba da drugima čini dobro. Marljiva je i vrijedna djevojka, smirenog temparamenta. Skromna je i ne voli da se ističe. Ali njeni radovi su se istakli na mnogim konkursima na kojima je učestvovala. Voli sklad i harmoniju i jako je strpljiva. Takva je Branka Dromnjak, student prve godine Metalurško-tehnološkog fakulteta i ovogodišnji dobitnik nagrade „Mladi Tipar“ na 35. Danima humora i satire „Vuko Bezarević“ za ciklus od deset aforizama.

-Ovo je prestižna nagrada jer nosi ime uglednog pljevaljskog profesora i književnika. Podsjeća nas na zaostavštinu i djela sa kojima se Pljevljaci mogu samo ponositi.Lijepo je kada imate priliku da nastavite stopama učenih ljudi, što mi daje motivaciju da nastavim pisanje. Ranije nisam ni pomišljala da pišem aforizme. Ali usred prošlogodišnjeg zaključavanja javila se inspiracija da napišem nešto što će nas navesti na razmišljanje. Da bi neko bio dobar satiričar neophodno je da bude realan, oštrouman dovoljno direktan ali i da ima moć da vidi pozadinu dešavanja. Aforizam je zahtjevna forma jer je neophodno da jezgrovito naglasite ono što se zasniva na paradoksu i ironiji, što će se označiti kao dovoljno duhovito i domišljato – priča Branka za „Pljevaljske novine“.

Branka je do sada učestvovala na dosta konkursa. Dobitnica je nagrada koje raspisala Biblioteka „Stevan Samardžić“: „Dušan Grbović“ za pjesmu „Neimar“ prošle godine, a na ovogodišnjem konkursu osvojila je nagradu „Svitanje“ za priču „Tragom skrivene namjere“.

Branka dromnjak

– Prošle godine osvojila sam prvu nagradu na konkursu „Ravnopravni i bez diskriminacije“ na koju sam najponosnija i koji predstavlja najveću ličnu satisfakciju. Takođe osvojila sam i nagradu na konkursu „Eko svjesni“ koji je bio namijenjen promociji očuvanja životne sredine – ističe Branka. Želja za pisanjem Branki se javila tokom osnovne škole kada je shvatila da posjeduje nadarenost za pisanje i da su njenii radovi zreliji od onih koji su pisali njeni drugari.

-Veliki podsticaj bili su profesori književnosti, kako u osnovnoj tako i u Gimnaziji na čijim časovima sam se osjećala prijatno i ispunjeno. Poezija je univerzalnija, ona je tu da premosti razlike i granice, u njoj se po osjećanjima ljudi prepoznaju i razumiju za razliku od proze koje ima istorijsko-kulturnu podlogu i zavisi od sredine u kojoj nastaje – naglašava Branka. Voli da čita romane jugoslovenske književnosti, pozni modernizam i postmodernizam pa shodno tome uzor joj je Meša Selimović čiji romani su, kako navodi, koncipirani da sagledavaju dubinu ljudske duše sa filozofskog aspekta.

-Što se tiče poezije, Laza Kostić mi je omiljeni, njegova poezija je domišljata i oštroumna, a s druge strane sjetna i srceparajuća. Inspiraciju nalazim u ljudima i njihovoj sudbinu tragajući za odgovrima koje često postavljamo drugima a nismo spremni sebi da ih postavimo. Ljudska duša je vrlo zagonetna i kompleksna, do nje se teško dopire, a kada dođemo do njene srži nismo sposobni da je razumijemo – smatra Branka koja se djetinjstva sjeća po bezbrižnosti.

-Životne lekcije i navike koje kao djeca usvojimo prate nas cijeli život. Roditelji su me vaspitali tako da poštujem i sebe i druge, da nikoga svjesno i namjerno ne povrijedim. Takođe su me učili odgovornosti, da budem neko ko dobro razmišlja o svojim postupcima, ali i kada pogriješim da stanem iza svojih grešaka i da priznam krivicu kako bi izvukla pouku za dalje. Djetinjstvo pamtim po zimskim raspustima provedenim kod bake, po toploj seoskoj kućici i zvucima sanki. Kada je u pitanju moje obrazovanja moja majka mi je pružala ogromnu podršku i razumijevanje za sve izazovne i zahtjevne poduhvate koje školovanje čine zanimljivijim – iskrena je Branka. Kao maturantkinja pljevaljske Gimnazije, u godini koja je bila zahtjevna i neizvjesna po mnogo čemu, Branka se rado se sjeti svojih snova koje je imala kada je tek upisala Gimnaziju.

– Jer danas sa ove tačke gledišta smatram da sam napravila pomak i da me Gimnazija izgradila kao ličnost na čemu sam joj zahvalna. Upisala sam Metalurškio-tehnološki fakultet i odlučila se za smjer „Hemijska tehnologija“. Još od osnovne škole imala sam želju da upišem nešto slično tome, što će biti blisko hemiji. Interesovanje koje je vladalo za ovu nauku, njena upotreba i svrha u različitim oblastima. Svidjelo mi se što kao i književnost ima neku vrstu mističnosti i magije u sebi. Od fakulteta očekujem da bude jednako izazovan po svim pitanjima, da bude zanimljiv i da mi pruži šansu da se profesionalno afirmišem na tom polju – kaže Branka. Po njenim riječima pored fakuleta, književnost i dalje ostaje polje njenog interesovanja, nešto čime želi da ispuni slobodno vrijeme. Na pitanje da li bi se vratila u Pljevlja nakon završetka fakulteta, Branka odgovora da joj je žao što su Pljevlja ruinirana i što sve više mladih odlazi.

– Ali to je naša surova realnost. Smatram da naši ljudi iskoriste svoj potencijal tek kad odu iz Pljevalja, što je dokaz da usvojene vrijednosti dobiju na značaju. Jedino u gradu u kome ste odrasli osjećate se kao svoji na svome. Poručila bih mladim ljudima koji vole pisanu riječ da ne odustaju od pisanja jer bi to značilo da su odustali od sebe. Nije bitno uvijek pobijediti i osvojiti nagradu, bitno je da nadmašite sebe svaki sledeći put i da vjerujete u poruku koju svojim radom šaljete – zaključuje Branka.

S.Z.

Nagrađeni aforizmi

-Smrt fašizmu, sloboda nepotizmu.

-Što političari misle apolitičari izgovaraju.

-(S) pale su im maske, napokon su ih uhapsili.

 

Tekst objavljen u „Pljevaljskim novinama“ 1. septembra 2021. g.

About Pljevaljske Novine

Pogledajte i

kovacevic ori 1

Kovačević sa ambasadorima EU: Saradnjom do čistog vazduha i čiste vode u Pljevljima, prethodna Vlada ostavila tenzije

Ambasadori država članica Evropske unije i šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa i …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *