Pljevaljske novine web portal
Povezane vijesti
NVO Crnogorsko društvo ekologa (CDE) i CEE Bankwatch Network pozvale su Elektroprivredu i Vladu Crne Gore da odustanu od ideje izgradnje bloka 2 TE Pljevlja na šumsku biomasu i promocije sličnih velikih postrojenja, koje mogu ugroziti dostizanje klimatskih ciljeva Crne Gore, ozbiljno degradirati šumski fond i produžiti postojeću zagađivačku praksu u Pljevljima.
Foto: Anadolija
Mijovi
Đukanović: Ovi izbori su izgledna…
Spajić: Mislite li da sam ja prijetnja…
„Nećemo ga više zastupati“: Advokati…
Inzagi uoči finala LŠ: Biće preteško…
Bečić: Vrijeme korišćenja Srba u Crnoj…
Iz časa u čas: Putin: Ukrajinska…
Portal AnalitikaIzvor
„Protekle godine i poslednji put na regionalnoj konferenciji u maju tekuće godine, Vlada i EPCG su više puta promovisale ideju konverzije TE Pljevlja sa uglja na biomasu, uz tvrdnju da bi novi blok TE Pljevlja mogao da radi 90 odsto na biomasu, a 10 ili više odsto na ugalj i da sistem bude potpuno ekološki prihvatljiv što je nova zabluda koja bi mogla ugroziti energetski i klimatski plan Crne Gore“, kazala je predstavnica međunarodne organizacije CEE Bankwatch Network, Nataša Kovačevič.
Istakla je da se Opština Pljevlja obavezala da će nakon 2035 godine u potpunosti izaći iz korištenja uglja, dok je EU trenutno u procesu usvajanja nove Direktive o energetskoj efikasnosti u sklopu energetsko-klimatskog paketa „Spremni za 55“ koja propisuje obavezu isključivanja uglja u efikasnim sistemima za kombinovanu proizvodnju električne energije i toplote odnosno prepoznaje u sistemu samo obnovljive izvore energije, otpadnu toplotu ili kombinaciju ova dva izvor do 2050 godine.
„Pored ovoga, velika postrojenja na biomasu se u pojedinim zemljama Zapadnog Balkana, već pokazuju kao nestabilna i neisplativa investicija. Tako npr. postrojenje na biomasu u Banja Luci (49MW instalisane snage) se od 2018. godine, bori sa redovnošću i konzistentnošću isporuke biomase, što je kulminiralo 53 posto jaza u odnosu na potražnju za ovim energentom. Ugovori preduzeća sa šumarskim koncesionarima, čak i uz državne intervencije, pokazali su se krajnje nepouzdanim jer većina koncesionara ih nije ispoštovala ili su u potpunosti odustali od ugovora. Zbog ovoga je grad Banja Luka čak dva puta bio prinuđen da subvencionira lokalno preduzeće Eko Toplane: 2022 godine – 1 milion eura i 2023 – 3,5 miliona eura“, navodi Kovačević.
Takođe, kako ona smatra, zabluda je da se spaljivanje drveća za stvaranje topline može smatrati “karbonski neutralnim” jer se CO2 koji se oslobađa u tom procesu navodno ponovno apsorbuje u šumama.
„Stvaranje ‘klimatskog duga’ u uslovima klimatske krize je neodgovorno jer sjeći danas u ime šume koja će možda izrasti za 20 godina je neprihvatljivo. Pri tom, Studija o Rasponu i nesigurnosti u procjeni kašnjenja u potencijalu ublažavanjagasova staklene bašte(2017) je pokazala da sagorijevanjem drvne biomase može proizvesti 2,5 puta više emisija CO2 fosilnog gasa i za 30posto više od emisija iz uglja po jedinici proizvedene energije, tako da sječa i sagorijevanje šumske biomase ne samo da pogoršava klimatsku krizu, nego donosi nove rizike od zagađenja.”
Predstavnica Crnogorskog društva ekologa, Irma Muhović, kazala je da su nedostatak brige o šumama i eksploatacija doveli do alarmantnog stanja u sektoru šumarstva u Crnoj Gori, a nova elektrana na biomasu mogla bi pogoršati situaciju.
„Crna Gora se suočava s ozbiljnim problemima u vezi sa stanjem šuma, a izgradnja elektrane na biomasu otvara nove zabrinutosti. Veliki procenat izdanačkih šuma (oko 48%) i niskih, manje kvalitetnih šuma ukazuju na neodgovorno gazdovanje šumskim resursima kako u prošlosti, tako i u sadašnjem trenutku. Sve veći broj problema, poput bespravne sječe i sušenja šuma, dodatno otežavaju situaciju. Bespravno iskorištavanje šuma predstavlja ozbiljan problem. Prema podacima iz 2019. godine, samo u toj godini je bespravno posječeno više od 4.932,6 tona drveta. Međutim, situacija na terenu je još gora. Podaci o ilegalnoj sječi i nedostatku regulativa već ukazuju na povezanost ilegalne sječe s korupcijom i organizovanim kriminalom. Stoga, podržavanje upotrebe veće količine šumske biomase može dodatno podsticati sivu ekonomiju i neodgovorno ponašanje“, ističe Muhović.
Uz to, kako navodi, nedostaju pouzdani statistički podaci o izvorima drvne biomase, njenom korištenju i izvozu u Crnoj Gori. Također, nedostaju odgovarajuće prakse recikliranja drvnih sekundarnih sirovina. Ovi nedostaci dodatno kompromituju održivost i ekološku ravnotežu šumskih ekosistema u zemlji.
„Izgradnja elektrane na drvnu biomasu kao gorivo, rezultirala bi još većim pritiskom na šumske resurse. Kombinacija već postojećeg uništavanja šuma i nove potrošnje drvne mase mogla bi imati katastrofalne posljedice po biodiverzitet, kvalitet vode, tlo koji su direktno povezani sa zdravljem ekosistema.Održivo upravljanje šumama je od vitalnog značaja za Crnu Goru i njenu budućnost. Umjesto dalje eksploatacije i gubitka dragocjenih šumskih resursa, trebamo uložiti napore u zaštitu i obnovu šumskih ekosistema. Alternativne metode proizvodnje energije, poput obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, trebaju biti prioritet u ostvarivanju održivog energetskog sistema. Zaštita šuma je zajednička odgovornost svih nas. S obzirom na navedene činjenice pozivamo nadležne institucije i javnost da pažljivo razmotre dugoročne posljedice izgradnje elektrane na biomasu u Crnoj Gori i umjesto toga podrže mjere zaštite šuma i održivog korištenja šumskih resursa, unapređenje zakonodavstva, suzbijanje ilegalne sječe i podršku obnovljivim izvorima energije“, kazala je.
Izvor-portalanalitika
