Ekološki pokret ,,Ozon“ je i ove godine vršio građanski monitoring kvaliteta vazduha tokom sezone grijanja, u periodu od 1. oktobra 2020. godine do 1. aprila 2021. godine, shodno metodologiji koju smo razvili kroz naš višegodišnji servis ,,Ekoskop“, saopšteno je iz NVO „Ozon“
Građanski monitoring urađen je na osnovu zvaničnih mjesečnih izvještaja o kvalitetu vazduha u Crnoj Gori, koje za Agenciju za zaštitu prirode i životne sredine, u skladu sa Programom monitoringa, priprema Centar za ekotoksikološka ispitivanja Podgorica, na osnovu rezultata državne mreže koju čine devet mjernih stanica.
Kada su u pitanju suspendovane čestice sa prečnikom manjim od 10 µm ( PM10 ), koje su uz PM2,5 u fokusu našeg programa, tokom sezone grijanja 2020/2021. godine najviše, 106 dana, sa prekoračenjima srednjih dnevnih vrijednosti, zabilježeno je Pljevljima, što je identičan broj dana kao i prethodne. Slijedi Bijelo polje sa 98 dana, zatim Podgorica, u Bloku V 64, na Zabjelu 73, dok je u Nikšiću 59 dana prekoračena srednja dnevna vrijednost PM10 .
Ako analiziramo rezultate ovogodišnje sezone grijanja u odnosu na prethodnu 2019/2020, primječujemo da je izuzev Pljevalja koje ima identičan broj dana sa prekoračenjima srednjih dnevnih vrijednosti suspendovanih PM10 čestica, u ostalim opštinama stanje nešto povoljnije.
Propisana granična srednja dnevna vrijednost za PM10 je 50 µg/m3, a dozvoljeni broj prekoračenja na godišnjem nivou 35 dana, pa je na osnovu rezultata monitoringa nesporno da se radi o alarmantnom stanju u sve četiri opštine u kojima su postavljene mjerne stanice.
U Nikšiću je u periodu od 09-24. decembra došlo do zastoja u radu uzorkivača za PM10 čestice, tako da su analizirani uzorci samo u periodu od 01-08. i 25-31. decembra 2020. godine, što ostavlja mogućnost da je u tom periodu bilo prekoračenja i onemogućava do kraja prezican pregled stvarnog stanja.
U Bijelom polju, koje je prošle godine imalo najviše dana sa prekoračenjima, zabilježeno 14 dana manje sa tim životnim problemom, u Podgorici na Zabjelu pet dana manje a u Bloku V jedan dan i u Nikšiću devet, uz napomenu da 15 dana nije bilo analize uzoraka.
Kako je cilj ovog segmenta građanskog monitoringa kvaliteta vazduha pravovremeno informisanje javnosti o sezoni grijanja, što smo početkom fenruara tekuće godine uradili i za cijelu prethodnu godinu, u narednom periodu analiziraćemo kako su mjere predviđene nacionalnim strateškim i lokalnim planovima upravljanja kvalitetom vazduha uticale na utvrđeno stanje i obavijestiti javnost o tome, što je naročito važno u kontekstu postojeće zdravstvene krize COVID 19.
Praškaste materije (PM) se dovode u vezu s nizom bolesti, od onih koje pogađaju srce i disajne organe, preko dijabetesa, do neplodnosti i raka. Što je čestica manja, lakše i dublje prodire u tijelo
Praškaste materije (PM) i SARS-CoV-2 negativno utiču na iste ćelije i djelove ćelija, i zato se kod zaraženih osoba koje su izložene aerozagađenju dešava se dodatno respiratorno pogoršanje usled odgovora na prisustvo SARS-CoV-2, time su češći teži oblici Covida-19, dok su i smrtni ishodi učestaliji.
Dugotrajna izloženost štetnim emisijama u vazduhu povećava se rizik od dobijanja akutnih i hroničnih bolesti, najčešće onih što utiču na respiratorni sistem. On usled oslabljene funkcije postaje podložniji na uticaj virusnih infekcija, uključujući onu izazvanu koronavirusom (SARS-CoV-2).
Dosadašnja istraživanja pokazuju da aerozagađenje povećava smrtnost od Covida-19 u svijetu za 15%, a u Evropi za 19%. Takođe, utvrđeno je da porast koncentracije PM čestica od jednog mikrograma po kubnom metru povećava smrtnost od Covida-19 za 11%.
Zbog svega navedenog smatramo da su nam neophodna ekološko-epidemioška ispitivanja povezanosti aerozagađenja i Covida-19. Ona moraju biti precizno planirana i izvedena da bi se mogli donijeti adekvatni zaključci i predlozi mjera i kao takvi realizovati kroz novu nacionalnu strategiju, koja je trenutno na javnoj raspravi i nove lokalne planove.