Pljevaljske novine web portal
Povezane vijesti
Uz objašnjenje da ga nisu uvjerili da mogu da formiraju stabilnu vladu, predsjednik države odbio predlog za Abazovićevog nasljednika.
Iako je rok istekao, stara većina dostavila Đukanoviću potpise za Lekića – prijeti prijevremenim predsjedničkim izborima.
Duboka institucionalna i politička kriza dodatno je produbljena juče najavom partija stare parlamentarne većine da neće podržati predlog predsjednika države Mila Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini, što bi automatski značilo raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora.
Đukanović je juče, dan po isteku ustavnog roka da predloži mandatara, objavio da “nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira Vladu koja bi ponudila rješenja veoma teških problema na finansijskom, ekonomskom, pravnom, institucionalnom i političkom planu”.
Predložio je skraćenje mandata Skupštini, navodeći da je “to najoptimalnije rješenje u datoj političkoj situacji, i da je u najboljem interesu svih građana Crne Gore, jer se time otvara mogućnost organizovanja prijevremenih parlamentarnih izbora u što krađem roku, što će omogućiti izbor Vlade koja će djelovati u punom kapacitetu”.
Iako je dio partija postavgustovske većine sinoć neposredno nakon kandidovanja Miodraga Lekića (Demos) za mandatara nastavio sa međusobnim optužbama uvjeravajući javnost da nisu spremni na saradnju u javnom interesu, a prethodno se većina njih zalagala i za vanredne parlamentarne izbore, juče su odbili Đukanovićev predlog.
Odluka o skraćenju mandata Skupštini donosi se većinom glasova svih poslanika – ukupno 41 glas.
Predsjednika države optužili su za opstrukciju predlaganja mandatara i kršenja Ustava, svojevrsni državni udar, tvrdeći da sada svi potpisima stoje iza Lekića iako je rok za dostavljenje tih informacija Đukanoviću istekao dan ranije. Najavili su i da će razmotriti mogućnost kontramjere – da predsjednica Skupštine Danijela Đurović (Socijalistička narodna partija) raspiše prijevremene predsjedničke izbore iako Đukanoviću mandat ističe u maju naredne godine.
Sjednica Skupštine na kojoj će se raspravljati o skraćenju mandata očekuje se 30. septembra, rekao je juče šef Kluba poslanika GP URA Miloš Konatar.
Ni nove Vlade ni izbora
Ugledni advokat Veselin Radulović kaže da u slučaju da skupštinska većina ne podrži predsjednika države, kao što su najavili, nastaje još jedna pravna praznina:
”Podrazumijeva se da ako ne postoji dogovor oko formiranja Vlade i oko mandatara, logično bi bilo da tada Skupština donese odluku o skraćenju mandata. Međutim, naši političari ne rade uvijek ili veoma često ne rade ono što je logično, često ne rade ni ono što je u skladu sa Ustavom i zakonom, i od njih se uvijek može očekivati neka vrsta improvizacije koja je ili na granici kršenja Ustava ili čak i prelazi tu granicu”, rekao je Radulović u izjavi “Vijestima”.
Poslanik i portparol Đukanovićevog DPS-a Miloš Nikolić ocijenio je juče da bi država mogla doći u nezavidnu situaciju, odnosno da će se produbiti politička kriza.
”Država se može naći u neobičnoj situaciji – bez vlade, bez mandatara a da nema ni većine za skraćenje mandata Skupštini,” rekao je on novinarima.
Izvor “Vijesti” rekao je da su se juče u starom parlamentarnom savezu čuli predlozi da skupštinska većina i bez Đukanovićeve inicijative, izglasa izbor nove vlade Miodraga Lekića. O tome juče međutim niko nije zvanično govorio u brojnim partijskim saopštenjima i na pres konferencijama.
Veselin Radulović kaže da su se prema njegovom mišljenju partije stare većine neodgovorno ponijele prema pitanju mandatara, kao i prema nizu drugih pitanja i da su sada ostavile dosta veliki manevrski prostor predsjedniku.
Za razliku od njih, kaže on, Đukanović je do sada generalno postupao u skladu sa ustavnim ovlašćenjima. U Ustavu piše da predsjednik nakon konsultacija sa partijama, predlaže mandata 30 dana po konstituisanju Skupštine – u ovom slučaju rok se računa od smjene Vlade Dritana Abazovića 19. avgusta.
Na pitanje da li predsjednik države može raspisati izbore i bez skraćenja mandata Skupštini, Radulović je rekao da je to pravno nemoguće.
”Vanredni parlamentarni izbori, shodno odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika, raspisuju se u slučaju skraćenja mandata Skupštine ili u slučaju raspuštanja Skupštine. Mi u ovom slučaju možemo samo govoriti o prvoj varijanti, da se Skupštini skrati mandat – bilo odlukom samih poslanika ili na drugi način, da se Vlada ne izabere u propisanom roku pa da onda po sili Ustava Skupštini bude skraćen mandat”.
Demantuju, a potvrđuju navode Đukanovića
Iako su objavu Đukanovića o potrebi skraćenja mandata poslanicima dočekali “na nož”, partijski zvaničnici starog saziva su istovremeno saopštenjima i izjavama to potvrđivali da nisu spremni na saradnju.
Svakodnevna saopštenja puna međusobnih optužbi, nastavljena su i dok se očekivalo da predsjednik države da mandat Lekiću. Poslije objave u ponedjeljak uveče da lidera Demosa svi verbalno podržavaju, poslanik Demokrata Danilo Šaranović oglasio se saopštenjem. On je optužio Abazovića za ucjenu jer se, kako je tvrdio, naknadno sjetio da traži Ministarstvo vanjskih poslova.
“E neće moći, Crna Gora neće biti talac ucijena Abazovića”, naveo je on.
Nakon Đukanovićevog jučerašnjeg obraćanja javnosti o potrebi prijevremenih izbora, odmah se oglasio i Pokret za promjene optužujući takođe Abazovića da je isključivi krivac, kako se navodi u saopštenju, što Lekić nije dobio mandat jer URA i SNP nisu potpisali inicijativu. Ubrzo mu se pridružila URA, tvrdeći da su “Demokrate rušenjem 43. Vlade vratili mehanizam odlučivanja o daljim političkim procesima u državi u ruke Milu Đukanoviću, na šta je URA na vrijeme upozoravala, a što je danas došlo na naplatu”.
Izvor-vijesti
