subota , jul 2 2022
Početna / Vijesti / Društvo / INTERVJU Gazdić: Politički uticaj i dug sveden je na nulu

INTERVJU Gazdić: Politički uticaj i dug sveden je na nulu

Požari, prostorno planiranje, ilegalna gradnja, bestidna sječa šuma, eksploatacija šljunka iz rijeka, otvaranje kamenoloma na svakom koraku i narušavanje pejzaža, krivolov, nepostojanje kolektora i prečišćivača otpadnih voda – samo su neki od ekoloških problema s kojima je suočena Crna Gora, prva ekološka država na svijetu.

Da bi zaista i postala ekološka, još je mnogo posla, a za postizanje tog rezultata, neophodan je dogovor na nivou države i da svi zavrnu rukave, to ne može biti samo posao Agencije za zaštitu životne sredine (EPA).

To je, pored ostalog, u razgovoru za “Vijesti” rekao Milan Gazdić, direktor EPA.

Gazdić je za prvog čovjeka EPA imenovan prije godinu i, kako je rekao, vjeruje da je ključni rezultat koji je postigao za to vrijeme taj da je Agenciju oslobodio ikakvog političkog uticaja.

Ističe da su tokom posljednje godine naplaćeni milionski iznosi po principu “zagađivač plaća” i da je zatečeni dug EPA sveden na nulu.

Crnogorskom mentalitetu zamjera jer su svi eksperti za sve.

”Svi smo selektori fudbalske reprezentacije, iako 99 odsto nas nikad nije ni igralo fudbal. Nije mi jasno kako ne možemo da vidimo da ovaj pristup koji primjenjujemo decenijama ne daje rezultate, a mi ga i dalje slijedimo”, rekao je Gazdić.

Koji su ključni rezultati koje je EPA postigla tokom vašeg mandata u posljednjih godinu dana?

Mislim da je ključno da sam oslobodio Agenciju ikakvog političkog uticaja. Da je institucija jednaka pred svima i da to njeni korisnici jasno osjećaju. I možda prije svega, nismo napravili nikakvu štetu prirodi Crne Gore, što se za ranije godine postojanja Agencije, kroz davanje odobrenja za izgradnju malih hidroelektrana, na osnovu dokumenata kojih se lično stidim, i brojnih drugih, ne bi reklo.

Naplaćeni su milionski iznosi po principu “zagađivač plaća”, zatečeni dug od 70.000 eura je sveden na nulu, urađena je ušteda na projektima, pa se više novca opredijelilo za istraživanje; ostvarene su ogromne uštede na voznom parku i potrošnom materijalu, očišćen je grit iz Bijele, skladište opasnih hemikalija iz Berana…

Uradili smo plan remedijacije za auto-put, sanirali deponiju Gradac, pokrenuli izmjene i dopune mnogih zakonskih rješenja. Preko donacija, posadili smo više od sedam hiljada sadnica u bolničkim i školskim krugovima u cijeloj državi, uradili mnogo na promociji prirode Crne Gore. Agencija je uradila dvije značajne publikacije: enciklopediju prirode “Crna Gora između planina i mora, pejzaž i biodiverzitet” i publikaciju “Crvena lista ptica Crne Gore”. Imali smo zakonsku obavezu da je uradimo još 2008, ali je tek promjenom upravljačke strukture Agencije realizovana. Knjiga je urađena besplatno i poklon je ornitologa Crnoj Gori. Inače, njena izrada košta oko 40 hiljada eura.

Šta niste uspjeli još da riješite i zbog čega?

Mnogo je toga što treba da se uradi da bi Crna Gora zaista postala ekološka. Ali sve to ne može da radi samo Agencija i nekoliko organizacija. Za takve projekte potreban je nacionalni konsenzus i svi da zavrnemo rukave, pa da pođemo od sebe, da prvo pripazimo šta i gdje bacamo. Nema mjesta za nas i za đubre kojim je preplavljena cijela država, čak i najeksluzivniji vidikovci i lokacije.

Mnogo toga treba da se uradi na regulisanju izgradnje infrastrukture i korišćenju prirodnih resursa kakvi su voda, drvo i kamen… Ali sve te aktivnosti nisu isključivo naša nadležnost, zato je neophodan konsenzus.

Moramo da konačno shvatimo da je priroda ta koja nam omogućava da živimo od turizma, da shvatimo i da smo mediteranska zemlja koja je pod velikim uticajem klimatskih promjena i da, ako budemo samo pričali o ekologiji, a ništa ne budemo radili na zaštiti prirode, ove promjene će biti mnogo surove.

Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje zakazao je nedavno kontrolno saslušanje zbog ocjena koje je Državna revizorska institucije navela u reviziji uspjeha koja se odnosi na zaštitu od požara, a prema kojoj Crna Gora nije stvorila adekvatne uslove u sprovođenju zaštite životne sredine u toj oblasti. DRI je objavila i druge revizije koje se odnose na životnu sredinu i nijedna nije optimistična. Kako kao prirodnjak i kao prvi čovjek Agencije vidite ulogu DRI u ovom slučaju, kako komentarišete to da se priroda i životna sredina u institucijama uglavnom štite na riječima?

Uloga DRI je, naravno, jako važna i sva njihova zapažanja su izuzetno korisna i potrebno ih je slijediti u cilju popravljanja stanja u oblasti. U vezi s požarima u Crnoj Gori, naglasio bih da je potrebno da počnemo da probleme rješavamo iz korijena i da kuću gradimo počev od temelja. Situaciju s požarima treba da shvatimo jako ozbiljno. Na unapređenju zaštite od požara treba da rade ljudi koji su eksperti iz te oblasti, uz pomoć eksperata i primjera dobre prakse iz Evrope. Problem je što su naši ljudi u Crnoj Gori eksperti za sve, svi smo selektori fudbalske reprezentacije…

Mnogo je problema u ovoj oblasti: nedostatak ili zastarjelost opreme, manjak kadrova, nedostatak podrške iz vazduha, nedostatak sistema obavještavanja… Prema mom mišljenju, najveći nedostatak je nepostojanje adekvatnih planova zaštite od požara. Imao sam sreće da radim na Institutu koji se bavi zaštitom od požara na Sardiniji (Italija). Institut posljednjih 20 godina uporno radi na unapređenju planova zaštite od požara.

Radi se o jako mnogo informacija koje svakodnevno prikupljaju kako bi unaprijedili određene korekcione koeficijente koji će im dati preciznije modele rizika, a koji će im omogućiti efikasnije planove zaštite. Sardinija je mediteransko ostrvo, otprilike dva puta veća od Crne Gore po površini, ima slične probleme kao i Crna Gora. Ali, oni su uspjeli da za 20 godina smanje tri puta opožarene površine, iako je broj požara u porastu svake godine. S obzirom na klimatske promjene kojih smo svaki dan svjedoci, a pogotovo u ovom našem mediteranskom regionu, broj požara će svake godine samo da raste.

Mi za početak moramo da precizno evidentiramo sve požare koji se dešavaju. U nekim izvještajima Evropske komisije vidio sam zapažanje da u Crnoj Gori ne postoji adekvatna evidencija požara. Pa počnimo već jednom. Evidencije ne smiju da se paušalno vode, moraju da sadrže jako precizne podatke – vrijeme nastanka požara, temperatura i vlažnost vazduha, brzina vjetra i pravac, vrsta vegetacije, precizno digitalizovani podaci o opožarenoj površini… Nemamo adekvatnu evidenciju, treba odmah početi s radom na ovom segmentu, to ne iziskuje mnogo novca ni mnogo kadra, jako je jednostavno, samo treba pratiti uputstvo.

Potrebno je kontinuirano raditi na edukaciji stanovništva, potrebno je kažnjavati sve one koji čiste svoja imanja koristeći vatru, potrebno je objasniti ljudima da poslije požara neće biti više pečurki. Za edukaciju i sprovođenje kaznene politike nam ne treba mnogo novca, ne trebaju nam velika ulaganja. Organizujmo volontere, obučimo ih, hajde da nabavimo kamere koje detektuju požare u samom začetku, jedan euro uložen u preventivu vraća se desetostruko. Iste te kamere će nam pomoći kod ilegalnih sječa šuma. Zbog čega nam nije interes da uvedemo kamere? Postoje evropski fondovi koji nam tu opremu mogu obezbijediti.

I da, avioni su nam urgentno potrebnii. Bez odlaganja! Pogledajte samo situaciju s požarom u NP Lovćen prije nekoliko godina, požar je bio aktivan više od mjesec dana, ugasila ga je kiša na kraju. Crna Gora ima jako specifičan teren, džaba nam ljudstvo i oprema, džaba krčimo šume zbog vlaka kad ne možemo da pristupimo pojedinim djelovima koji su uglavnom i najljepši djelovi Crne Gore. Zbog toga nam je podrška iz vazduha neophodna!

Trpimo ogromne štete kojih, čini mi se, nismo svjesni, traćimo resurs koji nam omogućava da se lakše adaptiramo na klimatske promjene koje imaju katastrofalne posljedice. Moramo pod hitno unaprijediti sistem zaštite od požara. Moramo izdvojiti više sredstava za ove svrhe, tražiti donacije, pisati projekte, jer nemamo mnogo vremena.

Da li ste, osim prijetnjama vlasnika Uniproma krajem prošle godine, tokom posljednje godine bili izloženi i drugim sličnim neprijatnostima, ako da, kakvim i da li ste ih prijavili?

Problem u Crnoj Gori je da svi hoće da zaobiđu zakon na ovaj ili onaj način. I, ako ste stava da on treba da se implementira, nastaju problemi. Do sada ništa nisam uradio mimo zakona i trn sam u oku mnogima. Ne može preko reda, ne može preko telefona, ne može mimo pravila.

To mnogi ne shvataju, trebaće vremena da se na to naviknemo. Dok sam ja na ovoj poziciji, radiću po pravilima. I, naravno, trpjeti svakodnevne prijetnje. Nije lako tri decenije raditi po jednoj mustri i onda dođe neko ko traži da se radi po zakonu. Pregledom arhive svakodnevno otkrivamo ogromne štete nastale za budžet i prirodu Crne Gore usljed nesavjesnog rada pojedinaca.

S kojim se problemima Agencija susrela u slučaju lava koji je pronađen u Budvi i šta je konkretno taj slučaj pokazao kad su u pitanju dobre i loše strane crnogorskog sistema zaštite prirode? Šta mora bolje?

Nažalost, Crna Gora nema organizovano državno prihvatilište za životinje koje su zaplijenjene tokom carinskih pregleda ili od strane ilegalnih imaoca. Registar koji smo napravili prije nekoliko godina ukazao je da ljudi drže životinje u nehumanim uslovima, mnogima su izdata rješenja o hitnoj adaptaciji prostora za humaniji boravak. Takođe, mnogi koje poznajemo, a koji se promovišu kao prihvatilišta, rade protivzakonito, ilegalno uvoze životinje i prave velike probleme u njihovom zbrinjavanju ili, kad ne mogu da ih drže, puštaju u divljinu.

Ovo izaziva ogromne štete kod domaćih populacija koje se ukrštaju s jedinkama koje ne pripadaju Crnoj Gori i koje su u kavezu genetski oštećene. Slučaj lava u Budvi je opomena da ni Crna Gora nije izuzeta od ilegalnog prelaska granica s egzotičnim životinjama. Kada smo saznali za lava u Budvi, morali smo s građanima pokrenuti akciju traženja da bi pokrenuli sistem i da bismo zaštitili lava. Na svu sreću, uspješno.

U više navrata smo posljednjih godina imali zapljene egzotičnih zmija, ptica, kornjača, a koje su ili zaplijenjene na granici ili ilegalno unešene. Takođe, registrovali smo kod nekih “prihvatilišta” ilegalno unesene životinje, a što su već zapisnicima konstatovale inspekcije. Da imamo organizovano prihvatilište, a na traženju lokacije već radimo, ove bi životinje bile oduzete, a vlasnici krivično procesuirani.

Agencija je tokom proteklih mjeseci u više navrata poklanjala građanima sjeme – šta je motiv, cilj, kakve rezultate očekujete od sličnih aktivnosti? Da li je važnije da li će neko sjeme i da se primi ili to da vidite da su ljudi zainteresovani za životnu sredinu?

Mnoge firme svoje reklame prave na način da štampaju rokovnike, hemijske, upaljače, kalendare. Mi smo željeli da poziv građanima na saradnju učinimo korisnijim, pa smo spakovali nekoliko hiljada kesica sa sjemenom suncokreta. Da građani tokom ljeta uživaju u njegovoj raskošnoj ljepoti i mirisu, a da ga za jesenje dane ostave pticama, kako bi se pripremile energetskom hranom za napornu seobu ka Africi. Akcija je urodila plodom, kesice su dijeljene na seminarima, okruglim stolovima, pozorišnim predstavama… Ako su svi zasadili ono što su dobili, pticama i ljudima smo obezbijedili nekoliko desetina ari suncokreta. Ako ne ove, s obzirom na sjajne reakcije, naredne godine obećavamo da će Crna Gora da miriše na suncokret.

Kako funkcioniše volonterski klub i koje su njegove aktivnosti?

Volonterski klub je u formiranju. Ali smo srećni da ima sve više ljudi koji razumiju naš rad. Mnogi su razočarani u rad državne uprave, čini mi se da im mi vraćamo povjerenje. Za godinu dana nismo napravili nijednu grešku prema prirodi Crne Gore, pa je odziv našim akcijama sadnje, čišćenja ili akcije hvatanja lava u Budvi, koja je naišla na podsmijehe, ali završena uspješno, s velikim brojem volontera. Na stotine, moglo bi se reći.

Govoreći o problemima u oblasti zaštite životne sredine u prvom razgovoru za “Vijesti” prije godinu, kazali ste da je idealan put ka rješenju “zajedničko djelovanje, dijeljenje ideja, moderan pristup i uključenost svih zainteresovanih strana – građana, nevladinog sektora i državnih institucija”. Koliko ste tokom posljednjih godinu dana uspjeli u tome?

Jedna od mojih prvih aktivnosti u Agenciji je bio sastanak sa civilnim sektorom. Stavili smo sve probleme na papir, uradili njihovo prioritiziranje, na nekim problemima radimo zajedničkim snagama. Ostvarili smo i intenzivirali kontakte sa svim relevantnim institucijama i organizacija, cilj nam je stvaranje širokog zelenog fronta. Zaštita prirode je javni i interes svakog građanina ove zemlje. Sa NVO sektorom imamo mailing listu, dao sam svima moj broj telefona. Svi su pozvani da predlože i kritikuju. Moramo koristiti kapacitete svih, jer u Crnoj Gori je jako mnogo ljudi koji imaju dobre ideje.

Da li ste uspjeli u naumu da u Agenciji koristite što je moguće manje papira i da dokumenta u najvećoj mjeri budu elektronska?

Nabavku papira za proteklih godinu dana smo prepolovili. Na žalost, državnom Uredbom o kancelarijskom poslovanju dužni smo printati sve mailove na koje je neophodno pokretati upravni postupak, ali se mnogo komunikacija završi i e-mailom. Takođe, mojim dolaskom uvedeno je obavezno dvostrano štampanje i recikliranje. Stvari nisu najidealnije, ali smatram da smo na dobrom putu osvješćenja državnih službenika o upotrebi državnih resursa.

Sa današnje pozicije, koji su sada najveći ekološki i problemi u oblasti zaštite životne sredine koje Crna Gora treba da riješi u narednom periodu?

Požari, prostorno planiranje, ilegalna gradnja, bestidna sječa šuma (čak i prašuma i šuma na velikim kosinama poslije čije sječe nastaje trajna golet), eksploatacija šljunka iz naših rijeka, otvaranje kamenoloma na svakom koraku i narušavanje pejzaža, krivolov, nepostojanje kolektora i prečišćivača otpadnih voda, kako naselja tako i manjih ili većih fabričkih postrojenja.

Gubici od požara stotinu puta veći od procijenjenih

Gazdić tvrdi da su procjene koje se odnose na gubitke nastale usljed šumskih požara daleko veći od zvanično predstavljenih.

”Od 2014. do 2018. u Crnoj Gori je u požarima u nepovrat otišlo 35.000 hektara šuma. Skandalozna je procjena da je šteta nastala u na toj površini 6,5 miliona eura ili 160 eura po hektaru. Radio sam analize i upoređivao podatke iz EU i regiona, pratio njihove standarde. Njihova procjena je da je šteta nastala po jednom hektaru šume oko 20.000 eura. Ovo znači da smo mi u periodu od 2014. do 2018. izgubli oko 700 miliona eura”, kazao je on.

Dodaje i da je tim novcem mogao da bude završen auto-put.

”Nekoliko puta sam rekao da je, a poznajući biodiverzitet Crne Gore, samo šteta nastala zbog gubitka ljekovitog bilja s jednog hektara veća nekoliko puta od 160 eura. I ova šteta nije ni blizu čak ni samo direktnim štetama. Ako uzmemo u obzir činjenicu da je u navedenom periodu bilo mnogo požara i u nacionalnim parkovima i u najvrednijim i najljepšim djelovima Crne Gore, onda ova cifra od 20.000 eura po hektaru raste rapidno.”

Zoološki vrt je skupa zabava

Vaš stav o osnivanju zooloških vrtova u Crnoj Gori?

Zoološki vrtovi se grade u gradovima s milionskim stanovništvom. Prilično su skupi za održavanje, nisam siguran da bi mala Crna Gora mogla sebi da priušti tako nešto. Mi od februara hranimo lava koji je uhvaćen u Budvi, vjerujte da nismo obezbijedili donatore i besplatan veterinarski servis od strane domaćih i međunarodnih organizacija, koštao bi mnogo državni budžet. Jednostavno, zoološki vrt je skupa zabava, ne smijemo ga otvoriti, a onda osuditi životinje u njemu na glad. Smatram da nemamo uslova za optimalno servisiranje ovakve zabave.

Izvor vijesti.me

About Pljevaljske Novine

Pogledajte i

Crkva-sv-Kozme-i-Damjana-osvecenje

Poziv na proslavu hramovne slave Sv. Kozme i Damjana u Strahovom Dolu

Slava crkve Svetih Kozme i Damjana, u Strahovom Dolu proslaviće 14. jula hramovnu slavu. Jutarnju …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *