Tragovi prošlosti na objektima i spomenicima protkani vedrinom neba, plave boje i zelenih polja, dominiraju na fotografijama na kojima je predstavljena kuturna baština Crne Gore, dajući utisak optimizma i neprolaznosti. Graditeljstvo kao kreacija nadahnuća i želja za trajanjem predstavlja bisere života i korijen čovjekove potrebe za „mirnom lukom“. U organizaciji Galerije „Vitomir Srbljanović“ večeras je otvorena izložba fotografija istoričara umjetnosti i muzejskog savjetnika iz Bara, Pljevljaka Vladislava Kasalice. Pored starih gradova sa juga, mostova, predstavljeni su vjeski objekti.
Manastiri Sveta Trojica, Dovolja, Arhageli, Husein Pašina džamija i crkva Svetog Ilije predstavljeni su na kulturnoj bašzini iz Pljevalja .
Izložba je zamišljena da putem fotografija prikaže najznačajnije spomenike kulture kao što su arheološki, sakralni i profani spomenici, koji daju preglednu i iscrpnu sliku o nepokretnom nasleđu CG, a koji su predstavljeni po vrsti, hronologiji, stilskim i tipološkim karakteristikama, rekao je direktor Galerije Belis Pojatić dodajući da je izložba organizovana u cilju prezentacijje i popularizacije kulturnog nasleđa CG. Uticaji različitih kultura i civilizacija, koji su se često se prožimali i spajali ispoljeni su u njenom graditeljstvu, vajarstvu, slikarstvu i primijenjenim umetnostima, kazao je autor izložbe Vladislav Kasalica dodajući da je izložba nastala kao rezultat višegodišnjeg istraživanja i proučavannja spomenika kulture CG koji je prikazan kroz bogatstvo, hronološku sadržajnost i istorijski kontinuitet.
Među nepokretni kulturnim dobrima CG samo je jedan stari grad Kotor upisan na listu svjetske kulturne baštine 1979. Godine.
-Različiti i karakteristični kulturni tokovi, koji su se odvijali na tlu CG od praistorije, preko antike, srednjeg vijeka i turskog perioda ostavili su trajna obilježja u njenoj duhovnoj i materijalnoj kulturi. Izuzev spomenika kulture koji posjeduju istorijske, dokumentarne, ambijentalne, arhitektonske i umjetničke vrijednosti od posebnog kulturnog i istorijskog značaja za CG, pojedini spomenici posjeduju vrhunske atologijske vrijednosti univerzalnog značaja s kojima su se vinuli u vrhove svjetske i evropske kulture i umjetnosti. Među regstrovanim i kategorisnim spomenicima kulture nalaze se izuzetno vrijedna kulturna dobra koja predstavljaju jedinstvene primjere arhitektonskog i umjetničkog stvaralaštva svog vremena, koji imaju poseban značaj za istorijski i kulturni razvoj CG. Veliki broj spomenika svjedoči o istorijskim događajima, znamenitim ličnostima i o ekonomskom i kuturno-istorijskm razvoju u određenim istorijskim periodima – kazao je Kasalica podsjećajući da se priličan broj spomenika kulture devastiran ili se, usled zuba vremena i ljudskog nemara, nalazi u ruševinama.
Kasalica je otvarajući izložbu istakao da je izložbom želio da javnosti približi spomeničke vrijednosti kulturne baštine CG i da na taj način skrene pažnju na značaj njenog daljeg očuvanja i zaštite.