Pljevaljske novine web portal
Povezane vijesti
Zbog informacija o prijetnji od izlivanja voda iz taložišta Maljevac TE Pljevlja, državni sekretar za ekologiju, prof. Danilo Mrdak (Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma), i državni sekretar za energetiku, Marko Perunović (Ministarstvo kapitalnih investicija), danas su obišli taložište Maljevac i razgovarali sa dijelom rukovodstva TE Pljevlja i Elektroprivrede Crne Gore, kako bi razmotrili na koji način prevazići opasnost od prelivanja i spriječiti da situacija preraste u ekološki incident.
„Pljevlja su mnogo dala za Crnu Goru, a dosta trpila. Vrijeme je da se ta situacija promijeni. Ova današnja posjeta predstavlja našu brigu za Pljevlja, kako bi spriječili da se ikada više desi bilo kakav ekološki incident i trovanje Ćehotine. Vrijeme je da dio iz Ustava o ekološkoj državi pretvorimo u realnost”, poručili su predstavnici Vlade na Maljevcu dodajući da je potrebno provjeriti svaku potencijalnu opasnost i predložili formiranje sistema za eventualne krizne situacije usled prelivanja vode iz brane.
-Na inicijativu ministarstva ekologije i kapitalnih investicija došli smo da osmotrimo okolinu i da vidimo da li postoji potencijalna mogućnost nekog ekološkog incidenta usled gomilanja većih količina voda, koje bi se tobož trebale očekivati u budućem periodu. Kroz izradu svih projekata i elaborata za izradu ovog projekta, dobijanje građevinske dozvole, ne postoji nikakva mogućnost za izbijanje ekološkog incidenta, ovo je privremeni prostor koji ćemo napustiti u naredne tri godine -rekao je V.D. direktora Termoelektrane Pljevlja Luka Jovanović.
Na stabilnost Termoelektranine deponije pepela i šljake Maljevac prvo su upozorili su japanski eskperti koji su prije 15 godina upozorili tadašnje rukovodstvo da se deponija ne smije više koristiti I ići na petu stepenicu jer postoji opasnost od pucanja brane. Nadvišenje nasipa izvedeno je do kote K+833mnm, što bi trebalo da predstavlja i završnu kotu odlaganja pepela i šljake na deponiji Maljevac.Takav savjet nije uzet ni u razmatranje. Da postoji opasnost od pucanja brane pokazali su radovi na sanaciji brane vrijedni 8,5 miliona evra, bez PDV, koje je uradila podgorička firma “Bemaks”, od 2013.do 2015. godine. Radovi su obuhvatili ukupno 71.415,09 m3iskopa, 485.702,99 m3 nasipa i 1.773,67 m3 betonskih radova. Ispod deponije je smešten armirano –betonski kolektor, debljine zidova60 cm i kroz njega su sprovedene vode Paleškog potoka. Kolektor se sastoji od glavnog i sekundarnog (koji služi za prihvat voda sa slivnogpodručja koje se nalazi na lijevom boku deponije). Dužina glavnogkolektora nakon produženja prilikom izvođenja projekta stabilizacijebrane „Maljevac“, je 1460 m, a sekundarnog 600m.
Međutim, po riječima mještana Zbljeva i posle sanacije jedno klizište se povremeno tokom nevremena aktivra, a nakon pomora ribe i zabrane ispuštanja otpadnih voda u Ćehotinu, deponija se dodatno punila otpadnim vodama. Do 2019. godine na deponiji Maljevac odloženo je preko 12 miliona tona otpada, na koju se godišnje odlaže preko 335.000 tona pepela i šljake.
