Pljevaljske novine web portal
Povezane vijesti
I prije pojave društvenih mreža aktuelne teme i događaji bili su predmet rasprave u svakom društvu, u kafani, na ulici, na radnom mjestu. Ekspanzija društvenih mreža dovela je do toga da se rasprava preseli i u virtuelni prostor, pa smo ispod svake medijske objave svjedoci (ne)argumentovane rasprave, (ne)pismenog izražavanja, (ne)kompetentnog ocjenjivanja ili (ne)kulturnog ophođenja. Pod ličnim ili lažnim imenom ni Pljevljaci se ne ustručavaju da iznesu sopstveni stav o vijestima koje pročitaju, bilo da se radi o lokalnim temama ili o svjetskoj politici. Razmjena argumenata ili razgovora na određene teme preko društvenih mreža u našoj zemlji dobila je na popularnosti posebno uoči i nakon smjene tridesetogodišnje vlasti, a u okolnostima pandemije koronavirusa i primjene epidemioloških mjera, koje ograničavaju druženja i masovniju komunikaciju uživo. Tako su digitalni mediji i društvene mreže postali član svake porodice.
Koliki je uticaj društvenih mreža na javno mnjenje u svijetu pokazuje to što su SAD-u su timovi stručnjaka tvrdili da je Tramp svoju pobjedu za prvog čovjeka države dobio zahvaljujući uticaju društvenih mreža, od kojih je na kraju mandata dobio trajnu suspenziiu ličnog Tviter naloga koji je pratilo 89 miliona ljudi, zbog „rizika od daljeg podsticanja na nasilje“. U Crnoj Gori je tek odnedavno uvedena praksa zvaničnog oglašavanja predstavnika Vlade preko Tvitera, a veliki broj medijskih dešavanja “kreće” upravo od društvenih mreža.
Kako je dokazan značaj mišljenje publike, odnosno sadržaja komentara na društvenim mrežama , svi svjetski stručnjaci upozoravaju da je neophodno raditi na edukaciji i izgradnji kapaciteta medija za moderiranje komentara, a mediji bi trebalo da budu ti koji bi podsticali argumentovanu raspravu, lišenu govora mržnje, uvredljivog govora, psovki i dezinformacija. Uticaj društvenih mreža na formiranje mišljenja o aktuelnim temama prepoznaju i mnoge interesne grupe, koje upravo opciju komentarisanja obilato koriste za ličnu propaganda. Poznato je i da političke partije imaju razvijene mreže takozvanih “botova” (riječ bot se inače odnosi na softverskog robota koji je unaprijed podešen, a trol označava osobu koja namjerno piše provokativne komentare u internetskoj raspravi ).
Sekcije za komentare na društvenim mrežama pljevaljskih portala sve češće su poligon za raspravu sugrađana, a osim razmjene mišljenja, nerijetko se razmjenjuju i uvrede. Analizirajući objave pljevaljskih portala na društvenoj mreži Fejsbuk, zaključujemo da se najviše vijesti objavljuje i komentariše u rubrikama društvo, hronika i politika, a posebno one vezane za lokalne teme. Najviše komentara u januaru na lokalnim portalima izazvali su tekstovi koji govore o radu lokalnih preduzeća i ustanova, a sadržali su uglavnom kritike građana. Administratori portala „Pv Informer“, koji ima najviše objava na dnevnom nivou, smatraju da rasprava koja se vodi u komentarima nije dobra. Administratori portala lokalnog javnog emitera „Portal RTV Pljevlja“ kao pozitivnu stranu ističu to što opcija komentarisanja daje mogućnost zajednici da se što više uključi u komentarisanje i davanje sugestija.
Moderiranje komentara na društvenim mrežama ispod medijskih objava većinom se odnosi na uklanjanje govora mržnje i uvreda, a administratori svih lokalnih portala ističu da samo one najuvredljivije brišu ili „sakrivaju“. Zakonski okvir koji reguliše oblast društvenih mreža u našoj zemlji ne postoji, ali postoji međunarodni pravni okvir koji je obavezujući. Zakonom o medijima predviđena je obaveza medijskih portala da djeluju na komentare koji imaju neprimjeran sadražaj ispod objave na portalu, ali ne i na drštvenoj mreži. Javnosti je poznato da su u prethodnom periodu građani procesuirani zbog objava na društvenim mrežama, ali uglavnom na osnovu Krivičnog zakonika ili Zakona o javnom redu i miru. U ovom kontekstu neophodno je naglasiti i to da građani na društvenim mrežama ne mogu imati isti stepen odgovornosti kao novinari i mediji, s obzirom da sloboda izražavanja građanima dozvoljava da u komentarima iznose i neprovjerene informacije.
Dugododšnji novinar Milan Knežević ocjenjuje da je sve veći broj kometara na društvenim mrežama prije svega ogroman iskorak ka slobodi medija, koji na jednostavan način mogu da imaju uvid u raspoloženje, očekivanja i zahtjeve publike.
-Osim što upućuju na sve veću informatičku pismenost naših sugrađana, koja čak ima i sve manje veze sa njihovim standardom jer ne iziskuje posebno velike finansijske izdatke, ovakva društvena angažovanost građana jasno govori u prilog teze naraslih ličnih sloboda i demokratskih kapaciteta društva u cjelini. Ljudi osjećaju da smiju da kažu, sa punim integritetom, javno, na bilo koju temu – ističe Knežević.
Knežević upozorava na elementarnu pogrešku lokalnih portala koje odlikuje šarenilo sadržaja s obzirom da se objavljuje, kako kaže, po “mjerilima resavske škole”. S toga bi, dodaje, uredništvo lokalnih portala upravo iz komentara svojih čitalaca trebalo da u određenom pravcu i usmjeri svoju uređivačku orjentaciju.
-Što širi prostor pokrivanja, to veća gužva i pretrpnost medijskog prostora, ali i manja mogućnost za uspjeh nekog ko je po svim performansama lokalni, a samo po ambicijama regionalni ili globalni igrač – ističe Knežević.
“Nizak nivo” komentara koji se iznose na društvenim mrežama Knežević ne smatra ni po čemu spcifičnim, jer kako ističe “naši građani niti su manje pismeni, niti obrazovani a posebno ne manje obaviješteni o različitim društvenim temama, od građana u zemljama razvijene parlamentarne demokratije”.
– Ovakva vrsta angažmana do nas je stigla u specifičnim društvenim okolnostima, a potom doživjela eksploziju opet u posebnom političkom trenutku, tako da mehanizmi samokontrole koju smatram ključem situacije, nisu ni dobili ozbiljnu priliku. Trebalo bi da je kompenzuje kontrola, u pozitivnom značenju te riječi, ali na lokalnom nivou ne vidim taj prostor, zbog jednostavne činjenice: koliko para – toliko muzike – kaže Knežević.
Moderiranje i cenzura komentara na stranicama portala gotovo da ne postoji, a Knežević ističe da je veliki problem to što lokalni nemaju kadrovske, tehničke, finansijske kapacitete da se ozbiljno bave kontrolom sadržaja koji se u vidu komentara postavljaju na društvenim mrežama, te dodaje da ih neće skoro ni imati.
-U sve većoj mjeri oslanjaće se na reagovanje samih društvenih mreža, što apsolutno nije dobar model niti prava zamjena, zbog mnoštva razloga. To garantuje “opstanak” neprimjerenih sadržaja na društvenim mrežama a na drugoj strani klasičnu cenzuru od strane samih društvenih mreža, što iz novinarskog ugla svakako ne može bito prihvatljivo i dobrodošlo…- upozorava Knežević.
Knežević ističe da većina sadržaja koji se objavljuju na stranicama lokalnih portala od čitalaca uglavnom ostaje opservirana na osnovu naslova objavljenog na mreži i na osnovu toga se formira navodno “mišljenje” koje se plasira u vidu komentara.
-Naravno da komentari mogu da utiču na stvaranje potpuno pogrešne slike o predmetnoj temi, ali ne treba smetnuti s uma da veliku odgovornost za to snose i novinari ili “novinari” i urednici koji kreiraju sam naslov. Želja da se ekskluziva, koja to često nije, plasira bombastičnim naslovom, kada dolazi iz neiskustva, neznanja… produkuje upravo najgoru medijsku spekulaciju, koja sa komentarima na mreži ima sinergetski efekat na ukupno mnenje – kaže Knežević.
Novinarstvo se, izuzev drugačijeg žanrovskog i tehničkog pristupa, ne bi smjelo bitno razlikovati u zavisnosti od vrste medij, upozorava Knežević.
-Ali, koje sreću kvari, onlajn novinarstvo učinilo je pristup publici daleko jednostavnijim i jeftinijim, otvarajući mogućnost novinarima ali i doslovno svakom, iole tehnički upućenom, da javno saopšti svoj stav i viđenje događaja u realnom vremenu, publici čiji kvantitet često nema nikakve veze sa novinarskim kvalitetom sadržaja. Štampani mediji su tu u konstantnoj defanzivi iz koje nemogu izaći. Realno kasne a mogućnost korekcije, posebno dopune objavljenih sadržaja ne postoji. Šansa koju ozbiljni klasični mediji obilato koriste jeste istraživanje i analitika, ali se i tu javljaju nerješivi problemi objavljivanja i reagovanja u realnom vremenu, što je nemjerljiva prednost onlajn medija – zaključuje Knežević.
K. Rovčanin
