Prvi dan miholjskog ljeta u Pljevljima je juče donio blagi snježni pokrivač a danas je jesen bojila pejzaže brda zlatno crvenom bojom dok je još primjetna dominacija zelene. Kako smo svi skoro otkrili ljepote koritaĆehotina, njene čarobne meandre, danas nas je Vaso Kneževević obradovao još jednim divnim utiskom i fotografijom Ćehotine, gdje vegetacija uramljuje rijeku.
-Malo koja rijeka ima tako bujnu vegetaciju uz svoje korito, kao što ima Ćehotina. Vegetacija joj snažnim korjenovim sistemom učvršćuje njene obale, ali i pravi sklonište za riblji fond, naročito u periodu velikih voda, ne tako rijetkih zagađenja, ali i od samih ribolovaca. Vegetacija joj pomaže i da se rijeka prečišćava, stanište je mnogih insekata koji su hrana ribama, ali i prelijepi dekor Ćehotine koji se koloritno mijenja tokom godine i svaki put čini ovu rijeku drugačije lijepom, napisao je Vaso na svom profilu.
Da bi Ćehotina bila bistro i čista već dvije godine stara se NVO “Legalis” i SRK “Lipljen” koji organizuju akcije čišćenja korita rijeke Ćehotine na dvije lokacije i to u Židovićima i Glisnici (Donja Orlja), i to povodom Međunarodnog dana čišćenja obala( 20.septembra).
-Na ove dvije lokacije prikupljena je veća količina plastičnog i drugog komunalnog otpada. Sekretarijat za stambeno komunalne poslove, saobraćaj i vode obezbijedio je posude (koševe) za odlaganje prikupljenog otpada, koji će biti odvežen na gradsku deponiju. Akcija čišćenja korita rijeke Ćehotine sprovedena je uz poštovanje NKT-a mjera. Aktivnost na uklanjanju čvrstog komunalnog otpada se sprovodi u okviru projekta “Izrada katastra zagađivača rijeke Ćehotine”, koji je podržan od Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore, kazao je Miloš Ostojić, direktor NVO “Legalis”.
Projektom “Izrada katastra zagađivača rijeke Ćehotine”želimo da riješimo problem širenja čvrstog komunalnog otpada nizvodno od grada, kako bi pljevaljske vode bile čistije, kazao je Ostojić dodajući da zagađenju pljevaljskih rijeka najviše doprinose industrijske otpadne vode od industrijskih zagađivača, Rudnika uglja, Termoelektrane I njene deponije pepela I šljake Maljevac, Gradir Montenegra.
-Evidentiraćemo I sve druge zagađivače rijeke Ćehotine kroz izradu Katastra zagađivača. Zagađenje u pljevaljskim vodama je evidentno skoro čitavim tokom rijeke Ćehotine, a glavni izvor komunalnog otpada dolazi upravo iz grada i ono se dalje rijekom raznosi čitavim njenim tokom. Izletnici, turisti, sportski ribolovci u Pljevljima, kao i oni sa strane negoduju zbog velike količine smeća na pljevaljskim vodama, što smanjuje njihov ugođaj u prirodi i rekreaciju na vodi. Želimo da kroz određene aktivnosti zaustavimo raznošenje smeća nizvodno rijekom i da na određenom mjestu postavimo fleksibilnu branu (pilot projekat) na kojem će da se sakuplja i odvozi komunalni otpad na gradsku deponiju, rekao je Ostojić. Akcija čišćena Ćehotine je podržana i od strane nevladine organizacija Zero Waste Montenegro, koja u saradnji sa NVO Naša Akcija, a pod pokroviteljstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i EU info centra, asocijacije BeMED i fondacije Princa Alberta II od Monaka, organizuje već četvrtu godinu aktivnosti povodom Međunarodnog dana čišćenja obala u Crnoj Gori.