sreda , 21 februara 2024
Početna / Vijesti / Društvo / Lučić: Zbog rudničkih kopova sela opustjela

Lučić: Zbog rudničkih kopova sela opustjela

Zbog eksploatacije uglja donijeta je odluka da se zabrani gradnja na području naših sela, pa niko nije mogao razvijati privatni biznis na sopstvenom imanju, a do 2020. godine i političkih promjena, stanovnici MZ Zabrđa su teško mogli da se zaposle u energetskim kompanijama, ističe Lučić.

Da je Pljevaljsko polje, koje u najvećem djelu pokriva teritorija Mjesne zajednice Zabrđe, opustjelo, može se najbolje zaključiti po činjenici da petorazredne osnovne škole Ilino brdo i Borovica pohađa svega 13 učenika. U selima Borovica, Zenica, Šumane i Ljuće ima 12 učenika,a iz sela Grevo, Kalušići, Mrzovići i Rabitlja u školu Ilino brdo dolazi samo jedan đak. Po riječima predsjednika Mjesne zajednice (MZ) Zabrđe Dragana Lučića glavni krivci za ovakvo stanju su Rudnik uglja i Termoelektrana.


Iz mog sela Kalušići donedavno je u Termoelektrani radio samo jedan čovjek. Slična je situacija bila i kada je u pitanju rad u Rudniku uglja – kaže Lučić i dodaje da se u takvim okolnostima, kao i usled veoma teških ekoloških uslova, stanovništvo iseljavalo, a i dalje se iseljava.

Naša sela su nekada bila glavna žitnica u Crnoj Gori. Zbog rada energetskih kompanija sve je uništeno, narod se iselio, a i lokalna uprava je u dobroj mjeri doprinjela tom trendu. Naime, Opština je poslednjih decenija ubirala značajne prihode od koncesija, poreza na nepokretnosti, poreza na lična primanja i drugih taksi, ali je jako malo ili bolje reći nimalo ulagano u područje MZ Zabrđe. Ako pogledate put preko Maljevca prema selu Ljuće, biće vam jasno kako se odnosi lokalna uprava prema našoj mjesnoj zajednici. I putevi kroz Grevo, Mrzoviće i druga sela pokazuju isti taj odnos. U Kalušićima smo dobili od Rudnika uglja asfalt, ali tek nakon što smo u više navrata izvršili blokadu puta i spriječili kamione ove kompanije da idu ovim putnim pravcem, a mislim da su taj put uradili i zbog magacina eksploziva koji se nalazi u Kalušićima – ističe Lučić.

On kaže da nije najbolja situacija ni sa vodosnadbijevanjem, jer su u mnogim selima inprovizovani vodovodi.

Eksploatacija uglja u Pljevaljskom polju počela je prije Drugog svjetskog rata. Sedamdesetih godina prošlog vijeka došlo je do ozbiljnije eksploatacije uglja i njive sa usjevima zamjenili su rudnički kopovi iz kojih je izvađeno desetine miliona tona uglja koji je, u najvećoj mjeri, sagorio u kotlovima Termoelektrane.

Ubiraju prihode, a ništa ne ulažu

Tokom prošle godine, prema budžetskom planu, Opština Pljevlja je od koncesije na ugalj trebala da prihoduje 769.000 eura. Od naknade za zaštitu životne sredine 2. 084 000 eura. Pritom od naplate poreza na nepokretnosti Rudnika uglja i Termoelektrane, koji se u većini slučajeva nalaze na prostoru MZ Zabrđe, naplaćena su značajna sredstva. Pored ovih naknada i poreza, jako je bitan porez na lične prihode.

– Poslednjih deset godina iz godine u godinu, prilikom planiranja budžetskog plana Opštine, prepisujem predloge za ulaganje u projekte na prostoru naše mjesne zajednice, ali lokalna vlast ništa dosad nije realizovala – naglašava Dragan Lučić.

Izvor-dan

About Pljevaljske Novine

Pogledajte i

Spajić: Došli smo do održivog rješenja sa Sindikatom prosvjete

Predstavnici Vlade na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem postigli su dogovor sa Sindikatom prosvjete o …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.