Sam početak 2023 . godine u znaku je vrlo značajne meteorološke situacije, koja je u pojedinim mjestima uslovila ekstremno visoku temperaturu vazduha, za ovo doba godine. Prvog januara na području Ulcinja i Žabljaka izmerene su istorijski rekordno visoke temperature vazduha za 1.januar, za navedene lokacije, saopštio je meteorolog Branko Micev .
„Na području Ulcinja najviša dnevna temperatura dostigla je rekordnih 18,7°C za 1.januar, a na Žabljaku rekordnih 16°C. Na području Žabljaka u tri uzastopna dana (prvi, drugi i treći januar 2023. godine), oboreni sudosadašnji temperaturni rekordi i postavljeni novi istorijski rekordi za ove dane, od 16°C(1. januar 2023.), 13,4°C ( 2. januar 2023.) i 12,6°C (3. januar 2023.). Izmjerene su neubičajeno visoke temperature u pojedinim mjestima, posebno u planinskim predjelima”, istakao je Micev.
U zimskim turističkim centrima visine oko 1500 m nadmorske visine zabilježene su ekstremno visoke temperature za ovo doba godine (1-3. januar 2023.)
„Ovako visoke ekstremne temperature, za ovo doba godine, posledica su dejstva poznatog meteorološkog sistema „termobarički greben“ i polja visokog vazdušnog pritiska u prizemlju (na površini zemlje). Ova kombinacija meteoroloških sistema ovih dana, vršila je transport tople vazdušne mase iztoplih oblasti sa sjevera Afrike, na veći dio Evrope, samim tim i na području Crne Gore.Proteklih dana (31. decembar 2022. -3. januar 2023.) širom Evrope u mnogi gradovi izmerene su istorijski rekordne temperature svih vremena, za ovo doba godine”, dodao je meteorlog.
Pored ekstremno visoke temperature, kako je kazao, ova meteorološka situacije generiše vrlo nepovoljne vremenske prilike za zimske turističke centar. Izostanak sniježnih padavina praćen je ekstremno visokim temperaturama u zimskim centrima (visine oko 1500 mn), gde je inače uobičajeno da u ovo doba godine bude sniježnog pokrivača.
„Ova meteorološka situacija generiše efekat temperaturne inverzije po kotlinama, saformiranjem„jezera hladnog vazduha“ispunjena maglom, sa dužim zadržavanjem tokomdana. U tim mikroklimatskim urbanim sredinama,ova meteorološka situacija primarnodeterminiše stanje kvaliteta vazduha, na način što u sloju temperaturne inverzije zadržavazagađujuće čestice, koje su produkovane (iz različitih izvora) u samoj toj sredini, što dovodi do enormno visoke koncentracije PM čestica u prizemnom sloju atmosfere” , napominje Micev.
Primera radi, u 13 sati, temperatura vazduha prvog januara 2023. godine na Žabljaku bila je 14,7°C, u isto vreme temperatura vazduha u Pljevljima bila je 2,3°C, au Bijelom Polju 3°C. Drugog januara u 13 sati na Žabljaku temperatura je bila 12,9°C, u isto vreme u Pljevljima izmereno je 2,1°C, au Bijelom Polju 2°C.
Trećeg januara u 13h na Žabljaku temperatura je bila 12,3°C, u isto vreme u Pljevljima izmereno je 1,9°C, au Bijelom Polju 2°C. Temperaturna inverzija zadržava sve produkovane PM čestice i ne dozvoljava njihovo podizanje uvis (konvekcija) i njihovu disperziju na okolni, širi ambijent, niti transport(advekcija) na udaljene destinacije, kako bi se sama koncentracija u urbanoj sredini smanjila. PM čestice se mehanizmom gravitacionog taloženja deponuju na tlo, odnosno na predmete iobjekta na površini zemlje”, istakao je on.
Ova meteorološka situacija, prema njegovim riječima, ima dvostruko negativan uticaj.
“Prvo, što su ekstremno visoke temperature na visini oko 1500 mnv i izostanak snijega. Drugo, što narušava stanje kvaliteta vazduha, na način što determiniše enormno visoke koncentracije PM čestica u urbanim sredinama, u prizemnom sloju atmosfere u sloju temperaturne inverzije, u kome se vrši proizvodnja zagađujućih čestica iz različitih izvora zagađivača”, naručio je Micev.
izvor-rtcg portal