sreda , 12 juna 2024
Početna / Vijesti / Društvo / Mogu li tate i mame u zatvor ako im je dijete nasilno

Mogu li tate i mame u zatvor ako im je dijete nasilno

Roditelji, kaže zakon, mogu biti kažnjeni zatvorom do tri godine zbog zanemarivanja i zapuštanja djeteta. To uključuje i vaspitnu zapuštenost, što znači da djeci treba omogućiti da se razviju kao ličnosti, odnosno da formiraju i prihvate pozitivne moralne i druge društvene norme.

Ilustracija Ilustracija (Foto: Pixabay)

Učenik sedmog razreda bjelopoljske osnovne škole vratio se sa ekskurzije povrijeđen. U Baru maloljetnik pesnicom udario školskog druga i slomio mu nos. Učenik devetog razreda u Podgorici teško je povrijeđen, nakon što ga je napao roditelj njegove školske drugarice. Povod je bio što je dečak iz njenog mobilnog telefona preuzeo fotografije zbog kojih ju je kasnije ucjenjivao. Djevojčica iz Osnovne škole u Spužu navodno je napravila spisak odjeljenja te škole sa naznačenim vremenom ‘akcije’, a na mapi je zaokružila i kabinet direktora i pored napisala: “Ubistvo”.

Ovakve informacije među glavnim su vijestima sedmicama, mjesecima, godinama.

Sve je postalo dodatno zabrinjavajuće nakon masakra u beogradskoj Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ kada je trinaestogodišnji dječak K.K. ubio osam učenika i domara, a ranio 6 đaka i nastavnicu istorije. U međuvremenu, još jedna učenica je preminula zbog povreda koje je dobila tokom pucnjave.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore ovih dana je saopšteno da „u zvaničnim policijskim statistikama nije evidentiran porast vršnjačkog nasilja, ali je u posljednjih par mjeseci javnost okupirana brojnim slučajevima vršnjačkog nasilja“. Nije više, samo se bolje vidi – valjda je nadležnima utješno.

Vlada je u međuvremenu objavila, ranije tajni izvještaj u kojem piše da je za dvije godine u školama bilo preko 350 slučajeva nasilja.
Iz Ministarstva prosvjete „Danu“ su kazali da su od 1. septembra registrovana 73 slučaja nasilja u osnovnim i srednjim školama. Prema tim podacima, za posljednjih sedam mjeseci više od 60 učenika bili su žrtve nasilje. Nasilje nad drugima vršilo je 140 đaka.

Kao puka statistika vjerovatno negdje postoji i to da su od decembra 2018. godine do februara 2019. u Beranama petorica dječaka silovala i zlostavljala djevojčicu od 12 godina. „Školsku drugaricu.“Trojica su imala 14 do 16 godina, ostala dvojica manje od 14 godina.
Silovali su je u zgradi napuštenog hotela nadomak škole i sve to snimili, a potom je ucjenjivali video-snimcima tražeći da im donosi novac i zlato koje su kasnije preprodavali.

U Crnoj Gori se još nije čulo da je neko, zbog ponašanja djece, na odgovornost pozvao njihove roditelje.
Zakonski osnov za to postoji. U Krivičnom zakoniku Crne Gore, članom 219, definisano je krivično djelo „Zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica“. Piše: „Roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje grubim zanemarivanjem svoje dužnosti zbrinjavanja i vaspitavanja zapusti maloljetno lice o kojem je dužno da se stara, kazniće se zatvorom do tri godine“.

Iz Akcije za ljudska prava dobili smo podatke da se na sajtu sudovi.me. mogu pronaći podaci o devet presuda donešenih na osnovu ovog člana.

„U praksi je bilo svega nekoliko presuda za to krivično djelo i to u slučajevima u kojima se radilo samo o grubom zlostavljanju djece, vezivanjem i ostavljanjem samih u kući, nevođenjem brige o školovanju, zdravlju itd. Dakle, radilo se o grubom zanemarivanju zbrinjavanja, dok nije bilo slučajeva kažnjavanja za zanemarivanje vaspitanja, osim u nekoliko slučajeva u kojima su roditelji djeci uskraćivali obavezno školovanje“, kazala je za Portal RTCG Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA).

Da riječ „vaspitanje“ nije slučajno zapisana u Krivični zakonik svjedoči i to što u Komentarima KZ jasno piše da se u članu 219. „vaspitavanje“ odnosi na „omogućavanje uslova za razvoj maloljetnog lica kao ličnosti – formiranje i prihvatanje pozitivnih moralnih i drugih društvenih normi, školovanje, sprječavanje devijantnog ponašanja i drugo“.

„Državne institucije još uvijek imaju, rekla bih, neodgovoran stepen tolerancije prema roditeljima koji neodgovorno rade roditeljski posao. Najbolje je pitati učitelje i nastavnike, oni to najbolje vide, koliko roditelji zapuštaju svoju djecu, koliko se njih djeci očigledno ne posvećuje dovoljno i ne pruža dovoljno ljubavi. Takvu djecu onda preuzima “loše društvo” i druge okolnosti koje su izgovori za nedostatak roditeljske pažnje“, ocjenjuje Tea Gorjanc Prelević.

Da li bi stroža primjena ovoga člana zakona, posebno u dijelu koji se odnosi na vaspitanje, mogla da pomogne društvu i obezbijedi veću odgovornost roditelja prema svojoj djeci kako ona ne bi činila nasilna djela, pitali smo i tužioce.

„Državni tužilac je po zakonu dužan da preduzme krivično gonjenje kada postoje osnovi sumnje da je određeno lice počinilo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. Dakle, ukoliko se u radnjama nekog lica steknu svi elementi bića krivičnog djela, pa i navedenog, državni tužilac će postupiti u skladu sa zakonom“, ogovorio je Rukovodilac Osnovnog državnig tužilaštva u Podgorici, državni tužilac Duško Milanović.

Na molbu našeg portala za nešto precizniji odgovor tužilac Milanović je odgovorio da – ostaje pri svom prom odgovoru.

U Srbiji je u međuvremenu saslušana majka dječaka K.K kako bi se utvrdilo da li je bilo zapuštanja ili zlostavljanja dječaka.

Mediji su prenijeli i da je policija u Zrenjaninu uhapsila majku trinaestogodišnje djevojčice koja je u osnovnoj školi nožem povrijedila 12-godišnju učenicu. I ona je osumnjičena za krivično djelo zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica.

Po istom osnovu podnijeta je i krivična prijava protiv roditelja trinaestogodišnjaka koji je u selu Radojevo nožem napao ženu i njenog sina.
Stručnjaci kažu da su odredbe o zapuštanju i zlostavljanju djece u zakonima u Srbiji i Crnoj Gori veoma slične.

Zvučaće grubo, ali – bi li se na primjeru iz susjedstva moglo naučiti da je neke stvari bolje uraditi pirije, nego poslije.

Iskusna sutkinja sa kojom smo razgovarali o ovoj temi objasnila je, uz uslov da ostane anonimna, da bi dokazivanje krivice u ovakvim slučajevima bilo teško, ali da to ne znači da ih tužioci ne mogu pokrenuti. Jasno je, kako je kazala, da je zakon propisao da neko može biti kažnjen, ne zbog onoga što je uradilo njegovo dijete, već zbog toga što je „kriv“, prema sopstvenom djetetu koje nije vaspitao tako da ne bude nasilnik.

Tu dolazimo ponovo do svega onoga što bi se, u borbi protiv vršnjačkog nasilja moglo raditi i o čemu se ovih dana uveliko pisalo.

Neophodno je da škola, kako je i propisano, osim obrazovne, ispunjava i vaspitnu funkciju. Na njima je odgovornost da uoče neprimjereno ponašanje i upozore roditelje. Lijepo bi bilo i povećati i broj školskih psihologa i pedagoga. Nešto bi mogli da rade i centri za socijalni rad. Svi bi mogli više raditi na svim mogućim oblicima prevencije.

„Ako roditelji sami opasnost ne vide na vrijeme, vrtići, škola, ministarstvo, centri za socijalni rad, policija, a i državni tužioci i sudovi, morali bi na vrijeme i ozbiljno da reaguju i da djeci obezbijede adekvatnu pomoć, kada roditelji sami nisu u stanju da je pruže“, kaže Gorjanc Prelević iz HRA.

Jedna od priča o vršnjačkom nasilju ovih je dana stigla i iz Bijelog Polja. Roditelji učenika devetog razreda žalili su se da škola nije učinila sve da zaštiti njihovo dijete u slučaju vršnjačkog nasilja.

„Učenik koji ga je udarao u glavu, stalno sjeda u klupu iza njega, pa nastavnici moraju da ga premještaju“, objasnila je, kako prenosi stranica roditelji.me, dječakova majka. Dječak odbija da boravi u školi, ako nisam ja tamo, a otac ispred, precizirala je.

Nema školskog policajca koji tu može da pomogne. Pokazati na primjeru da se zaista može otići u zatvor ako vaspitno zapustite dijete, i ne spriječite ga da se nasilno ponaša, možda bi imalo smisla. Ynamo mi za strah. Nije slučajno tako zapisano u zakonu, ali, ako neko zakon ne primjeni jeste – uzalud.

Izvor-rtcg

About Pljevaljske Novine

Pogledajte i

Predsjednik Skupštine CG Andrija Mandić posjetio Srednju stručnu školu u Pljevljima

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić danas je posjetio Srednju stručnu školu (SSŠ), razgovarao sa …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.