subota , 20 jula 2024
Početna / Vijesti / Društvo / Nazivi mjesta u Crnoj Gori često nepoznanica i za stručnjake: Od Ljutotuka, preko Padeža, pa sve do Japana

Nazivi mjesta u Crnoj Gori često nepoznanica i za stručnjake: Od Ljutotuka, preko Padeža, pa sve do Japana

Stanovništvo koje je u nekom ranijem periodu živjelo u Crnoj Gori davalo je imana selima na osnovu nekih svojih karakteristika. Imamo dosta slučajeva da je nakon seobe tog stanovništva dolazio neki drugi narod i zadržavao imena tih mjesta koja se protežu i do današnjih dana, kaže demograf Miroslav Doderović.

U brojne specifičnosti kojima obiluje Crna Gora mogu se ubrojiti i nazivi pojedinih sela i naselja, koji često navode na razmišljanje šta je nekoga motivisalo da baš tako imenuje određene lokalitete. Evidentno je da obični ljudi – a u dobroj mjeri ni stručnjaci – često ne mogu da odgonetnu na koju specifičnost sela pojedini toponimi ukazuju. U takvim okolnostima svjedoci samo da tumačenje tih naziva, nerijetko, dovodi do brojnih različitih zaključaka o tome po čemu je neko selo dobilo ime. Takođe, svjedoci smo da, pored onih sela koja su, između ostalog, dobila nazive po prezimenima, geografskim pojmovima, kulturnim i vjerskim znamenitostima, imamo mjesta sa takvim imenima da pri njihovom izgovaranju treba dobro „izlomiti jezik“. Nije rijetkost da nas ti nazivi ujedno mogu začuditi i dobro nasmijati. To je svakako i potvrda kreativnosti i bogatstva jezika koji se u svakodnevnoj komunikaciji upotrebljavao i još se upotrebljava u Crnoj Gori. Tako, primjera radi, u Crnoj Gori imamo mjesta: Ljutotuk, Briđe, Buronji, Vidijenje, Japan, Padež, Goljemadi, Grbavci, Kopilje, Kontrabudan, Šteke, Đeđezi, Klikovače, Kujava, Malenza, Povrhpoljina, Sladojevo, Tvorilo, Gađi, Gornja Zaljut, Dodoši, Meterizi, Mužovići, Ožegovine, Pačarađe, Poda, Prekornica, Rvaši, Ugnji, Talanovac,Češljari, Šinđon, Štitari, Andželati, Gnjili Potok, Dulipolje, Košutiće, Navotina, Dobrodole, Kurikuće, Lagatori, Mezgale, Poroče, Trpezi, Tucanje, Crvljevine, Žiljak, Žurena, Kanje, Kičava, Mojstir, Negobratina, Modri Do, Nedakusi, Okladi, Ostrelj, Pape, Zminica, Njegovuđa, Suvodo, Drpe, Izlasci, Ljuta, Oćiba, Ocka Gora, Požnja, Radigojno, Skrbuša, Žari, Podbišće, Prošćenje, Štitarica, Bezuje, Žemčno, Nedajno, Pišče, Stabna, Bušnje, Vaškovo, Geuši, Glibaći, Gubavač, Krćevina, Plakala, Pliješ, Šula, Besnik, Kalače, Koljeno, Paučina, Crnokrpe, Godijelji, Previš, Pridvorica, Timar, Balosave, Bastaji, Bubrežak, Javljem, Zlostup, Kazanci, Kuside, Štedim, Arbnež, Bartula, Velembusi, Gurza, Dupilo, Krnjice, Kunje, Popratnica, Sotonići, Utrg, Čeluga, Skočiđevojka, Ambula, Bojke, Kolonza, Kravari, Fraskanjel, Đenaši, Podbabac, Čučuke, Glavati, Glavatičići, Krimovica, Kubasi, Pištet, Prijeradi, Sutvara, Ukropci, Mrčevac, Mažina, Žlijebi, Jošice, Mojdež, Mokrine, Provodina, Ubli…

Demograf prof. dr Miroslav Doderović ukazuje da smo pojedine toponime naslijedili od naroda koji su svojevremeno živjeli na području Crne Gore.

Stanovništvo koje je u nekom ranijem periodu živjelo u Crnoj Gori davalo je imena selima na osnovu nekih svojih karakteristika. Imamo dosta slučajeva da je nakon seobe tog stanovništva dolazio neki drugi narod i zadržavao imena tih mjesta, koja se protežu i do današnjih dana. Ti nazivi sela u pojedinim slučajevima imaju kulturnu karakteristiku određenog naroda, pa su se tako zadržali određeni toponimi koji su ilirskog porijekla. Lokalno stanovništvo ima svoju percepciju i ono često prihvata nešto što je naslijeđeno. Zato neki nazivi mjesta dugo traju iako se često i ne zna šta stvarno znače – kazao je Doderović za „Dan“.

Predanja i vjerovanja

Pojedina mjesta u Crnoj Gori nose imena drugih država, kao na primjer andrijevičko selo Japan. Postoji više verzija kako je ovo selo dobilo ime. Kod lokalnog stanovništa ipak dominira priča da je selo Japan, koje se prostire ispod samih Komova, tako nazvano zbog svoje udaljenosti.

– Naše selo je poprilično udaljeno od ostatka svijeta i zato je vjerovatno dobilo ime Japan, jer se kod nas često kaže „daleko kao Japan“. Takođe, postoji verzija da je selo dobilo ime po Japanu, kao zemlji izlazećeg sunca, jer ovdje ujutru ugriju prvi zraci sunca. Nije isključena ni verzija da je selo prozvano Japan jer u njemu ima dosta trešanja nalik na trešnje u toj velikoj azijskoj zemlji. Može se čuti i predanje da su se ovdje nekad zavadili mještani i da su vodili borbu među sobom, nalik na Kinesko-japanski rat. Po tom predanju, mještani čiji su se domovi nalazili na prostoru gdje se danas prostire selo Japan odnijeli su pobjedu, a zbog borbene sposobnosti nazvani su Japancima, a njihovo stanište Japanom – ispričali su nam mještani ovog potkomovskog sela.

Dodao je da postoje brojna mjesta koja su kroz vjekove mijenjala nazive.

– Takođe, imamo toponime čiji su nazivi mijenjani usled seobe, odnosno različitih kretanja naroda. Te promjene imena izazvane su i promjenom političkog i kulturnog ambijenta na određenom prostoru. Ti nazivi odgovaraju specifičnostima naroda koji u datom trenutku na tom prostoru ispoljavaju svoje kulturne i druge karakteristike – objašnjava Doderović

On je naglasio da geološki i geografski termini često određuju nazive mjesta.

– Imamo primjere da neka mjesta dobijaju nazive na osnovu uzdignutih geografskih oblika, poput sela Bobije, Glavica i Polica. Takođe, imamo mjesta koja su dobili nazive na osnovu uzdignuto-ulegnuth oblika kao što su Strug i Surdup. Imamo i treću grupu, gdje se imena mjestima daju na osnovu ulegnutih talasastih površina, kao što su Đato, Poda i tome slično. Imamo i sela koja u svom imenu imaju hidronimsko utemeljenje kao što su Barice, Vrela, Blatina i Toplik. Može, između ostalog, da označenja mjesta imaju svojstva hidronimskih metafora kao što su Krivulja i Karakaza. Postoje i kulturni hidronimi, gdje se imena mjesta daju, recimo, po nekoj česmi ili bistijerni – istako je Doderović, dodajući da ima slučajeva da i pojedine biljke, drveće ili bobičasto voće određuju imena sela.

Direktor beranske Turističke organizacije i geograf Ivan Radević kaže da je današnja toponimija na prostoru Crne Gore odraz brojnih prirodnih, jezičkih i drugih faktora, ali i istorijske prošlosti i mješovitog etničkog i vjerskog sastava ovdašnjeg stanovništva.

– Toponimi su, inače, promjenjiva kategorija riječi. Promjenom etničkog sastava stanovništva na određenom prostoru i oni se mijenjaju, odnosno preimenuju. Brojna mjesta su dobila imena po geografskim oblicima i značajnim ličnostima iz reda određenog naroda, odnosno etničke grupe. Međutim, imamo i imena mjesta koja datiraju od davnina, a koja imaju krajnje nerazumljivo,a često i smiješno značenje – kaže Radević.

Izvor-dan

About Pljevaljske Novine

Pogledajte i

MINISTARKA PROSVJETE, NAUKE I INOVACIJA OTVORILA SAVREMENI KABINET U SREDNjOJ STRUČNOJ ŠKOLI

Ministarka prosvjete Anđela Jakšić Stojanović i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić sa svojim …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.