nedelja , 21 aprila 2024
Početna / Vijesti / Društvo / Neizvjestan nastavak pete faze projekta „Hiljadu plus“: Zbog rasta kamata i cijena, država bi morala više pomoći

Neizvjestan nastavak pete faze projekta „Hiljadu plus“: Zbog rasta kamata i cijena, država bi morala više pomoći

Sada je samo euribor veći od ukupne kamate iz prethodnog konkursa, a cijene stanova za dvije godine povećane 30 odsto.

Za nastavak projekta “1000 plus”, kojim se građanima omogućava da po povoljnijim uslovima riješe stambeno pitanje, zainteresovani su građani i banke, ali ne i građevinske kompanije, naročito ako ostanu slični uslovi kao iz prethodne četvrte faze sa kraja 2020. godine.

Bankari i građevinari za “Vijesti” poručuju da se po starim uslovima opet projekat ne može realizovati

Vlada je u budžetu kao i prethodnih godina ostavila mogućnost zaduženja od 10 miliona eura kod Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB) za nastavak ovog projekta, ali pregovori oko tog zaduženja još nisu završili. Problem je i veliki rast cijene nekretnina u posljednje dvije godine, kao i rast euribora i kamatnih stopa prošle godine. Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i uređenja prostora su ranije kazali “Vijestima” da je neophodno da dođe do stabilizacije cijena i iznosa kamata kako bi projekat mogao uspješno da se realizuje.

U prethodnoj, četvrtoj fazi, kamata je bila 2,99 odsto uz troškove obrade od 0,3 osto, dok je tadašnji uslov bio da maksimalna ponuđena cijena kvadrata može biti 1.100 eura. Tada je prosječna efektivna komercijalna kamatna stopa na stambene kredite iznosila 4,8 odsto. Euribor, referentna kamatna stopa koja čini osnov za obračun kamata, krajem 2020. godine vrijedio je nula, a juče je bio 3,13 odsto. Prosječna kamata na odobrene stambene kredite u januara ove godine, kada je bio niži euribor, iznosila je 5,92 odsto.

U posljednjem kvartalu 2020. godine, kada je određen uslov da maksimalna cijena kvadrata može biti do 1.100 eura, prosječna cijena kvadrata u novogradnji, prema podacima Uprave za statistiku Monstat, u komercijalnoj prodaji na nivou Crne Gore iznosila je 1.160 a u Podgorici je bila 1.180 eura.

Zbog rasta cijene stanova i kamatnih stopa, rata na istu veličinu stana sada bi mogla biti veća i za 50 odsto.

Iz NLB banke su “Vijestima” kazali da su zainteresovani za učešće, uz analizu novog iznosa kamatnih stopa.

”Kao i prethodnih godina, kada smo uzeli aktivno učešće u ovom projektu i kada se veliki broj prijavljenih građana opredijelio upravo za NLB banku, i sada smo zainteresovani da učestvujemo u projektu ‘1000 plus’. Uzevši u obzir situaciju na međunarodnom finansijskom tržištu, te kretanja referentne kamatne stope, nije izvjesno da se može realizovati po uslovima koji su važili u prethodnoj fazi ovog projekta. Svakako, kada dobijemo zahtjev za dostavljene ponude za učešće u projektu, odgovorno ćemo pristupiti analizi svih parametara i ponuditi upravo ono što u tom trenutku bude najpovoljnije, uzevši u obzir i socijalnu komponentu ovog projekta”, kazali su iz NLB banke.

I iz CKB-a su zainteresovani da učestvuje u nastavku projekta.

”Ponosni smo na činjenicu da smo do sada, kao jedan od strateških partnera, omogućili rješavanje stambenog pitanja za oko 600 porodica i pojedinaca. U CKB-u projekat ‘1000 plus’ vidimo kao priliku da kreiramo dugoročna partnerstva sa klijentima i šansu da im približimo dodatne servise i usluge banke. Na taj način, oni se osnažuju da uspješnije upravljaju finansijama i donose odluke kojima podižu kvalitet života”, naveli su iz ove banke.

Oni su kazali da će prilikom kreiranja ponude posebno voditi računa da ona odgovara mogućnostima potencijalnih korisnika, ali i poslovnim ciljevima banke.

”Međutim, trenutne prilike ukazuju da ne bi bilo moguće učestvovati u novom ciklusu projekta po uslovima koji su važili prethodnog puta. Takođe, vjerujemo da će i same građevinske kompanije pokazati potreban nivo fleksibilnosti, kako bi projekat bio što uspješnije realizovan”, naveli su iz CKB-a.

Iz Prve banke su na pitanja “Vijesti” o mogućnosti učešća u novom projektu i njegovim uslovima, kazali da su zainteresovani za učešće, kao i da će uslovi zavisiti dominantno od onoga što država obezbijedi od inostranih kreditora za ovaj projekat.

Većina građevinskih kompanije koje su “Vijesti” kontaktirale kazala je da nisu zainteresovani za učešće. Kako su kazali, razlozi su to što su u prethodnoj fazi imali problema jer su nakon zaključenja ugovora skočile cijene građevinskog materijala, kao i to što su sada zadovoljni redovnom prodajom stanova na koju utiče i veliko interesovanje stranaca.

”Prošli put smo prodali stanove za 1.100 eura po kvadratu. Zatim je uslijedila korona kada je bilo otežana gradnja zbog samih epidemioloških mjera i nestašica građevinskog materijala, dok je interesovanje kupaca bilo na nuli. Početkom prošle godine zbog rata u Ukrajini, cijene građevinskog materijala su povećane za 50 do 100 odsto. Tako da za dobijeni novac nismo ni približno mogli izgraditi isti broj stanova”, kazao je sagovornik “Vijesti” iz građevinskog sektora.

Neizvjestan nastavak pete faze projekta „Hiljadu plus“: Zbog rasta kamata i cijena, država bi morala više pomoći

Sada je samo euribor veći od ukupne kamate iz prethodnog konkursa, a cijene stanova za dvije godine povećane 30 odsto

15796 pregleda 0 komentar(a)Građevinari se prošli pute opekli, sada su zadovoljni redovnom prodajom (Ilustracija), Foto: Luka Zekovic

Građevinari se prošli pute opekli, sada su zadovoljni redovnom prodajom (Ilustracija), Foto: Luka Zekovic

M M

Marija Mirjačić

G K

Goran Kapor

17.03.2023. 22:35h

Za nastavak projekta “1000 plus”, kojim se građanima omogućava da po povoljnijim uslovima riješe stambeno pitanje, zainteresovani su građani i banke, ali ne i građevinske kompanije, naročito ako ostanu slični uslovi kao iz prethodne četvrte faze sa kraja 2020. godine.

Bankari i građevinari za “Vijesti” poručuju da se po starim uslovima opet projekat ne može realizovati

Vlada je u budžetu kao i prethodnih godina ostavila mogućnost zaduženja od 10 miliona eura kod Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB) za nastavak ovog projekta, ali pregovori oko tog zaduženja još nisu završili. Problem je i veliki rast cijene nekretnina u posljednje dvije godine, kao i rast euribora i kamatnih stopa prošle godine. Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i uređenja prostora su ranije kazali “Vijestima” da je neophodno da dođe do stabilizacije cijena i iznosa kamata kako bi projekat mogao uspješno da se realizuje.

U prethodnoj, četvrtoj fazi, kamata je bila 2,99 odsto uz troškove obrade od 0,3 osto, dok je tadašnji uslov bio da maksimalna ponuđena cijena kvadrata može biti 1.100 eura. Tada je prosječna efektivna komercijalna kamatna stopa na stambene kredite iznosila 4,8 odsto. Euribor, referentna kamatna stopa koja čini osnov za obračun kamata, krajem 2020. godine vrijedio je nula, a juče je bio 3,13 odsto. Prosječna kamata na odobrene stambene kredite u januara ove godine, kada je bio niži euribor, iznosila je 5,92 odsto.

U posljednjem kvartalu 2020. godine, kada je određen uslov da maksimalna cijena kvadrata može biti do 1.100 eura, prosječna cijena kvadrata u novogradnji, prema podacima Uprave za statistiku Monstat, u komercijalnoj prodaji na nivou Crne Gore iznosila je 1.160 a u Podgorici je bila 1.180 eura.

Cijene kvadrata stana, prema Monstatu, sada su za skoro 30 odsto veće, pa na nivou Crne Gore iznosi 1.409 a u Podgorici 1.477 eura.

Zbog rasta cijene stanova i kamatnih stopa, rata na istu veličinu stana sada bi mogla biti veća i za 50 odsto.

Iz NLB banke su “Vijestima” kazali da su zainteresovani za učešće, uz analizu novog iznosa kamatnih stopa.

”Kao i prethodnih godina, kada smo uzeli aktivno učešće u ovom projektu i kada se veliki broj prijavljenih građana opredijelio upravo za NLB banku, i sada smo zainteresovani da učestvujemo u projektu ‘1000 plus’. Uzevši u obzir situaciju na međunarodnom finansijskom tržištu, te kretanja referentne kamatne stope, nije izvjesno da se može realizovati po uslovima koji su važili u prethodnoj fazi ovog projekta. Svakako, kada dobijemo zahtjev za dostavljene ponude za učešće u projektu, odgovorno ćemo pristupiti analizi svih parametara i ponuditi upravo ono što u tom trenutku bude najpovoljnije, uzevši u obzir i socijalnu komponentu ovog projekta”, kazali su iz NLB banke.

I iz CKB-a su zainteresovani da učestvuje u nastavku projekta.

”Ponosni smo na činjenicu da smo do sada, kao jedan od strateških partnera, omogućili rješavanje stambenog pitanja za oko 600 porodica i pojedinaca. U CKB-u projekat ‘1000 plus’ vidimo kao priliku da kreiramo dugoročna partnerstva sa klijentima i šansu da im približimo dodatne servise i usluge banke. Na taj način, oni se osnažuju da uspješnije upravljaju finansijama i donose odluke kojima podižu kvalitet života”, naveli su iz ove banke.

Oni su kazali da će prilikom kreiranja ponude posebno voditi računa da ona odgovara mogućnostima potencijalnih korisnika, ali i poslovnim ciljevima banke.

”Međutim, trenutne prilike ukazuju da ne bi bilo moguće učestvovati u novom ciklusu projekta po uslovima koji su važili prethodnog puta. Takođe, vjerujemo da će i same građevinske kompanije pokazati potreban nivo fleksibilnosti, kako bi projekat bio što uspješnije realizovan”, naveli su iz CKB-a.

Iz Prve banke su na pitanja “Vijesti” o mogućnosti učešća u novom projektu i njegovim uslovima, kazali da su zainteresovani za učešće, kao i da će uslovi zavisiti dominantno od onoga što država obezbijedi od inostranih kreditora za ovaj projekat.

Većina građevinskih kompanije koje su “Vijesti” kontaktirale kazala je da nisu zainteresovani za učešće. Kako su kazali, razlozi su to što su u prethodnoj fazi imali problema jer su nakon zaključenja ugovora skočile cijene građevinskog materijala, kao i to što su sada zadovoljni redovnom prodajom stanova na koju utiče i veliko interesovanje stranaca.

”Prošli put smo prodali stanove za 1.100 eura po kvadratu. Zatim je uslijedila korona kada je bilo otežana gradnja zbog samih epidemioloških mjera i nestašica građevinskog materijala, dok je interesovanje kupaca bilo na nuli. Početkom prošle godine zbog rata u Ukrajini, cijene građevinskog materijala su povećane za 50 do 100 odsto. Tako da za dobijeni novac nismo ni približno mogli izgraditi isti broj stanova”, kazao je sagovornik “Vijesti” iz građevinskog sektora.

Prije tri godine rata za stan 280 eura, a sada bi bila 430

Stan od 45 kvadrata prije dvije godine, u prethodnoj podijeli, koštao je oko 50 hiljada eura, dok je kamata bila 2,99 odsto i obrada kredita od 0,3 odsto. Na tom primjeru rata za stan je bila oko 280 eura.

Sada stan iste površine košta oko 65 hiljada eura. Ako bi država finansirala dio kamate ona bi mogla iznositi, prema sadašnjem trendu oko pet odsto. na tom primjeru iznos mjesečne rate bio bi oko 430 eura.

Krajem 2020. godine prosječna neto plata je bila 520 eura, pa je tadašnja rata iznosila oko 54 odsto te prosječne zarade.

Prosječna neto zarada sada je 757 eura, pa bi sadašnja rata iznosila 57 odsto prosječne zarade.

Izvor-vijesti

About Pljevaljske Novine

Pogledajte i

ELEKTROPRIVREDA DOBILA NOVI ROK DA RIJEŠI PROBLEM PRAŠINE

Mještani pljevaljskog naselja Komini i danas su se okupili na protestnom skupu kako bi upozorili …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.