Prema nedavnom istraživanju, mlađa generacija provodi toliko malo vremena igrajući se napolju, da bi to moglo ozbiljno narušiti njihovo zdravlje.
Manje od 10 posto djece se igraju u prirodi, za razliku od 50 posto – prije samo deset godina. Danas, više djece pada sa kreveta nego sa stabala, a polovica današnjih mališana ne razlikuju pčele i ose.
Za razliku od njih, njihovi bake i djedovi su kao djeca provodili više od 50 posto svog vremena na otvorenom, te se često igrali po cijeli dan bez uplitanja i intervencije odraslih.
U izvještaju studije navodi se da današnja djeca pate od poremećaja nedostatka kontakta sa prirodom koji je uzrokovan rastom broja računarskih igara, pretilosti te „opsjednutosti“ novih roditelja zdravstvenim i sigurnosnim rizicima.
Opširnije: Tijela današnje djece sadrže manje mišićne mase
„No, bake i djedovi, koji imaju tendenciju da provedu više vremena sa djecom nego njihovi roditelji, mogu preokrenuti taj trend.“ – kaže Dame Fiona Reynolds, voditeljica istraživanja.
Bake i djedovi mogu djecu naučiti uživati u svijetu prirode kroz aktivnosti kao što su promatranje ptica, branje cvijeća ili voća, naglašava Reynolds. Također, mogu ih upoznati i sa nekim starinskim igrama, kao što je bacanje kamenja (nešto slično igri s klikerima).
„Djedovi i bake sigurno se sjećaju vremena kada je bilo moguće da bez nadzora lutaju cijeli dan. Pa, mogu li ljepše naslijeđe ostaviti svojim unucima, od lekcije uživanja u prirodi!“ – kaže Reynolds.
Današnjoj djeci je taj osjećaj potpuno nepoznat. Kod njih prvenstveno treba izgraditi samopouzdanje i naučiti ih određenim vještinama, prije nego budu spremni igrati se u šumu ili čak sagraditi kućicu od prirodnih materijala.
Više o temi: Djeca koja se igraju napolju su sretnija i bolje uče
„Naučiti igrati se nesputano u prirodi donijelo bi ogromne prednosti koje svako dijete treba imati priliku doživjeti. Sa druge strane, to je i naša obaveza, jer je nemjerljivo štetno ako im to ne priuštimo“ – dodaje Reynolds.
Prirodoslovac Stephen Moss, autor izvještaja ove studije, istakao je kako ovaj trend može proizvesti mnoge probleme: socijalne, zdravstvene i ekološke.
Pada snijeg? Idemo napolje!
Moss, koji je tvorac termina „poremećaj deficita kontakta sa prirodom“ kako bi opisao sindrom djece koja sve više vremena borave u zatvorenom prostoru i pod nadzorom, rekao je – „Mi svi znamo koje su prednosti boravka djece na otvorenom. No, naša djeca su sve više u zatvorenom prostoru!“
Troje od desetero djece ima prekomjernu tjelesnu težinu, a sve više djece ima mentalne i bihevioralne probleme, upozorava Trust.
Izvor:roditeljstvo.com