Pljevaljske novine web portal
Povezane vijesti
Nekada se pjevalo „Po Taslidži pala magla, povazdan povazdan…“.Danas u trećem milenijumu i 21. vijeku, kad su Pljevlja postala „industrijski centar Crne Gore“ po gradu i okolnim selima pada prašina. Dovoljno je da dune malo jači južni vjetar, pa da se, dominantno, sa deponije pepela i šljake na Maljevcu, a bogami i sa Jagnjila i kopova Rudnika uglja dignu oblaci prašine koji pritiskaju grad, a prvenstveno sela oko Maljevca: Zbljevo, Komine, Vidre, Kalušiće, Radosavac i Židoviće. Danas je treći dan kako je situacija nepodnošljiva, ali uzalud reaguje ekološko društvo Breznica i gospodin Mitrović, uzalud vapaji samostalnog savjetnika u Službi sa zaštitu životne sredine u Pljevljima gospodina Vasa Kneževića i njihove tvrdnje kako na deponiji Maljevac ne postoji, po zakonu obavezno, vodeno ogledalo.
Iz Elektroprivrede saopštavaju da je situacija na deponiji u „granicama dozvoljenog“, da vodeno ogledalo postoji i da se prilagođava potrebi površine deponije. I još kažu da u ovom momentu nemaju zvaničnih dokaza o bilo kakvim štetama koje prouzrokuje deponija. A mora im se vjerovati jer oni iz Nikšića bolje vide nego seljani Zbljeva pored čijih kuća se nalazi deponija, i građani Pljevalja koji već danima udišu prašinu. Zvaničnih dokaza nema, niti ih može biti, kad se aktuelni režim pobrinuo da sjedište ekološkog inspektora ne budu Pljevlja, već neki drugi gradovi u kojima nema zagađenja. Pa dok ekološki inspektor stigne u Pljevlja mnogo će mutne vode proteći Ćehotinom i Vezišnicom, južni vjetar će stati, pa će se prašina sleći, i sve će pojesti velika podgorička maca.
A sve je sa Termoelektranom Pljevlja od početka bilo nezakonito. Od toga, da prilikom izgradnje nisu ispoštovani urbanističko tehnički uslovi postavljeni još daleke 1974. godine. Potom je deponija pepela i šljake izgrađena na Maljevcu bez građevinske dozvole, a četvrta i peta etaža bez bilo kakve dozvole. Stariji Pljevljaci se još uvijek sjećaju crnih snjegova kada je Termoelektrana radila sa filterom na dimnjaku, koji nije funkcionisao. Uzalud su ekolozi Pljevalja decenijama protestvovali zbog toga što je Vezišnica postala mrtva rijeka, kao i Ćehotina nizvodno od ušća Vezišnice.
Nema nikakve sumnje da se ovaj problem ne može riješiti dok se ne promjeni odnarođena vlast u Crnoj Gori. Građani Pljevalja i seljani iz ugroženih sela moraju da se usprave i kažu dosta, i ovoj vlasti, i njenim nazovi ekološkim institucijama. Kakva zaštita Pljevalja i briga o sjeveru Crne Gore, mnogo je važnije skinuti poslanički imunitet Nebojši Medojeviću i time omogućiti njegovo hapšenje.
„Žari pali udbinski dizdare, red će doći i na tvoje dvore“.
U Pljevljima, 30.06.2017.god. POKRET ZA PLJEVLJA
Nekada se pjevalo „Po Taslidži pala magla, povazdan povazdan…“.Danas u trećem milenijumu i 21. vijeku, kad su Pljevlja postala „industrijski centar Crne Gore“ po gradu i okolnim selima pada prašina. Dovoljno je da dune malo jači južni vjetar, pa da se, dominantno, sa deponije pepela i šljake na Maljevcu, a bogami i sa Jagnjila i kopova Rudnika uglja dignu oblaci prašine koji pritiskaju grad, a prvenstveno sela oko Maljevca: Zbljevo, Komine, Vidre, Kalušiće, Radosavac i Židoviće. Danas je treći dan kako je situacija nepodnošljiva, ali uzalud reaguje ekološko društvo Breznica i gospodin Mitrović, uzalud vapaji samostalnog savjetnika u Službi sa zaštitu životne sredine u Pljevljima gospodina Vasa Kneževića i njihove tvrdnje kako na deponiji Maljevac ne postoji, po zakonu obavezno, vodeno ogledalo.
Iz Elektroprivrede saopštavaju da je situacija na deponiji u „granicama dozvoljenog“, da vodeno ogledalo postoji i da se prilagođava potrebi površine deponije. I još kažu da u ovom momentu nemaju zvaničnih dokaza o bilo kakvim štetama koje prouzrokuje deponija. A mora im se vjerovati jer oni iz Nikšića bolje vide nego seljani Zbljeva pored čijih kuća se nalazi deponija, i građani Pljevalja koji već danima udišu prašinu. Zvaničnih dokaza nema, niti ih može biti, kad se aktuelni režim pobrinuo da sjedište ekološkog inspektora ne budu Pljevlja, već neki drugi gradovi u kojima nema zagađenja. Pa dok ekološki inspektor stigne u Pljevlja mnogo će mutne vode proteći Ćehotinom i Vezišnicom, južni vjetar će stati, pa će se prašina sleći, i sve će pojesti velika podgorička maca.
A sve je sa Termoelektranom Pljevlja od početka bilo nezakonito. Od toga, da prilikom izgradnje nisu ispoštovani urbanističko tehnički uslovi postavljeni još daleke 1974. godine. Potom je deponija pepela i šljake izgrađena na Maljevcu bez građevinske dozvole, a četvrta i peta etaža bez bilo kakve dozvole. Stariji Pljevljaci se još uvijek sjećaju crnih snjegova kada je Termoelektrana radila sa filterom na dimnjaku, koji nije funkcionisao. Uzalud su ekolozi Pljevalja decenijama protestvovali zbog toga što je Vezišnica postala mrtva rijeka, kao i Ćehotina nizvodno od ušća Vezišnice.
Nema nikakve sumnje da se ovaj problem ne može riješiti dok se ne promjeni odnarođena vlast u Crnoj Gori. Građani Pljevalja i seljani iz ugroženih sela moraju da se usprave i kažu dosta, i ovoj vlasti, i njenim nazovi ekološkim institucijama. Kakva zaštita Pljevalja i briga o sjeveru Crne Gore, mnogo je važnije skinuti poslanički imunitet Nebojši Medojeviću i time omogućiti njegovo hapšenje.
„Žari pali udbinski dizdare, red će doći i na tvoje dvore“.
U Pljevljima, 30.06.2017.god. POKRET ZA PLJEVLJA
