Već je mjesec dana kako se u opozicionim medijima i društvenim mrežama u Crnoj Gori prikazuje serijal kratkometražnih dokumentarnih filmova pod nazivom „Borba prestola“. Serijal je izazvao nezapamćeno interesovanje crnogorske javnosti, a pogotovu epizode „Koverta za školskog druga“, „Kuća moga druga“, „Ljetovanje u Dubaiju“, „Rivolving kartica Atlas banke“, „Dva prijatelja sa keš lovom“, jer je u njima, praktično do koske, urađena vivisekcija DPS režima i njegove hobotnice na vlasti. Ovakav čas anatomije i razotkrivanje mehanizama na kojima opstaje crnogorski režim već 30 godina, mogao je uraditi samo neko ko je čitavo to vrijeme funkcionisao u njegovom okrilju i koristio njegove blagodeti.
Ipak u čitavom ovom zametašeljstvu, koje možda nekome djeluje poput groma iz vedra neba, ipak ima nekog višeg promisla. Davno je rečeno da se istorija jednom ponavlja kao tragedija, a drugi put kao farsa. Crna Gora je izgleda pretplaćena na farsična ponavljanja. Nakon Drugog svjetskog rata i komunističke revolucije, kad je izgledalo da potomcima Jugoslovenske vojske u otadžbini, nema opstanka i života pod novom vlašću desila se Rezolucija informbiroa. Tako su se komunisti o svom jadu zabavili tražeći izdajnike u sopstvenim redovima i šaljući ih na Goli otok. Još jednom se potvrdilo pravilo da u Crnoj Gori nikom ne može da svane, dok drugom ne smrkne. Tako su četnička djeca preživjela Brozovu diktaturu zahvaljujući njegovom sukobu sa Staljinom.
Upravo je na djelu farsično ponavljanje 1948. godine. U godini kad je režim namjeravao da definitivno riješi srpsko pitanje u Crnoj Gori, tako što će podržaviti sve crkve i manastire, izgrađene prije 1918. i prognati Srpsku pravoslavnu crkvu, pojavio se mangup u sopstvenim redovima. Duško Knežević, čovjek iz prvih redova režimskog establišmenta saopštava ono što smo svi u Crnoj Gori znali već decenijama, s tim što ta saopštenja potkrepljuje i dokazima koje je na vrijeme pribavio i arhivirao. Sa bezbjedne udaljenosti, iz Londona, a vjerovatno i uz podršku određenih međunarodnih centara moći, sigurno ne prijeti praznom puškom.
Nažalost, čitavoj ovoj maškaradi svoj doprinos daje i predsjednik opštine Pljevlja, koji je umislio da je mali Milo, a ne vidi da se i velikom Milu ljulja presto. U 21. vijeku naš predsjednik zabranjuje novinaru „Dana“ Božidaru Jelovcu da obavlja svoj posao. Da tragedija bude veća čini to na Dan novinara i u prisustvu Ministra za manjinska i ljudska prava. A tek predsjednikovo obrazloženje je sramotno. Učinio je to zbog učešća gospodina Jelovca kao predsjednika SKC „Patrijarh Varnava“ u organizovanju proslave „100 godina od oslobođenja i ujedinjenja“, koju je isti Đačić zabranio. Sa druge strane predsjednik opštine i dalje vjeruje u fatamorgane. Jer, šta je drugo nego fatamorgana vjerovanje da će naplatiti 6 miliona duga od Vektre Jakić, od kojih će da izmiri dug za poreze i doprinose, koji iznosi 3 miliona evra. Iole mislećem čovjeku bilo je jasno da je država digla ruke od Vektre Jakić, još kad je Milo Đukanović nije obišao u kampanjama ni za predsjedničke, ni za parlamentarne izbore.
Ovih dana se digla velika frka u Podgorici jer je zaboga 18 dana u decembru registrovano prekoračenje dozvoljenih vrijednosti PM10 čestica. Čak su u poslednjoj nedelji decembra išle do tri puta većih vrijednosti od dozvoljenog. A to što je u Pljevljima u prošloj godini bilo 118 dana sa koncentracijama PM10 čestica iznad dozvoljenih vrijednosti i što su pojedinih dana i 18 puta bile povećane, nikog nije briga pa ni predsjednika opštine. Sve su prilike da će još mnogo vode proteći Ćehotinom i Breznicom prije nego što se na televiziji Pljevlja, uz temperaturu vazduha budu saopštavali i podaci o zagađenosti istog. Kad smo već kod televizije Pljevlja, nadamo se da će ista proraditi na godišnjicu nezavisnosti Crne Gore. Zapaljena je u okviru proslave Dana nezavisnosti uz izdašnu pomoć Predsjednika opštine, pa je red da se i otvori na isti praznik. Podrazumjeva se da će je svečano otvoriti palikuća.
Ima li izlaza iz ove situacije? Ima. Sva opozicija pod jednu zastavu, a narod na ulice. Godine koje su počele u januaru, neka se završe u februaru.
U Pljevljima, 05.02.2019. god.
POKRET ZA PLJEVLJA