Pljevaljske novine web portal
Povezane vijesti
Pljevljaci su možda dali i najveći doprinos odbrani svetinja
Kao nabujala rijeka Pljevljaci su i večeras, nakon molebana koju su služili vladike Atanasije i Joanikije, ispunili u litiji centralne gradske ulice dostojanstveno u miru, skandirajući „Ne damo svetinje“. Nakon zajedničke molitve Gospodnje, koju je čitala Aleksandra Ćirović, vladika Atanasije pozdravio je okupljene ispred Hotela Pljevlja. Braneći naše svetinje otkrivamo da ono što je najsvetije nalazi se u nama, ono najbolje otkrivamo jedni u drugima a to je bogoljublje, bratoljublje, prijateljstvo, dobri običaji i maniri, i sve to se osvjedočava i večeras. Posvjedočavaju se riječi proroka Davida koji je rekao „Ništa nije tako lijepo, kao kada su braća zajedno“. Taj primjer zajedništva daje nam večerašnji gost koji je i domaćin jer je jedan od nas episkop budimljansko nikšićki gospodin Joanikije, rekao je vladika Atanasije.
-Došlo je takvo vrijeme, ugrožena je naša vjera, od koga, ne od tuđina, nego nažalost od naše vlasti. Pošto je narodna Skupština CG, koju sačinjavaju političari, voljom vladajuće većine zastranila i otuđila se od svog naroda, i većinsku vjeru, sveto i slatko pravoslavlje i svetosavlje, izložila nepravdi, diskriminaciji, onda smo mi sazvali ovu narodnu Skupštinu, ovu litiju koja zasjeda, koja hodi kroz sve gradove CG, a vi dragi Pljevljaci, dali ste ogroman doprinos ovoj borbi. Ako bismo računali koliko vas ima u ovom gradu i opštini, možda i najveći, čestitam vam na tom , rekao je vladika Joanikije.
On je zapitao otkuda ovolika radost, kada smo izloženi istovremeno i velikoj nepravdi i diskriminaciji i odgovorio da je razlog „što smo zajedno izašli da se borimo protiv nepravde, od starca do djeteta, svi zajedno kao jedno biće“, jer tamo gdje su djeca i gdje je vjerni narod Božiji, tu su i anđeli Božiji i sveci Božiji.
– Vi ste osjetili da se ovih dana, kada se borimo protiv nepravde i molimo se za slobodu vjere, da se piše istorija i vi ste svi učesnici tih važnih događaja. Borba za pravdu daje radost i smisao života a naročito kada se borimo za slobodu svoje vjere i svetinja i za zavjete naših predaka i otaca, onih koji su ginuli za krst časni i slobodu zlatnu. Niko nije mogao očekivati da ćemo na početku 21. vijeka doživjeti diskriminaciju, da će nas vlast putem zakona prinuđavati, i pored naše blistave osmovjekovne istorije, da se prijavljujemo na šalter države kao novoosnovana religija, kao sekta. Tom poniženju su htjeli da nas izlože. Naravno, mi nijesmo protiv registracija ali na takav način da se ne prekida naš pravni subjektivitet i kontinuitet, a oni su to htjeli da izbrišu prvo našu istoriju, pa da onda idemo kod njih da nas oni priznaju. Druga stvar, još zlokobnija, htjeli su sve svetinje da prepišu na državu, i još od toga nijesu odustali, iako nas pozivaju na dijalog, a istovremeno, prijete, prozivaju i vrijeđaju i lažu. Imaju javni servis, koji plaćamo svi zajedno, ali ga koriste protiv naroda, samo za očuvanje vlasti, rekao je vladika Joanikije.
Vladika je rekao da su u CG svenarodni skupovi dostojanstveni i da takvih nema nigdje u svijetu , gdje se ljudi bore za pravdu, navodeći primjer Pariza, kulturne prestonice Evrope,gdje se bore za obične socijalne stvari, ali gdje izađe narod i polomi izloge, polupa automobile i kažu mi smo to stvorili, mi ćemo to i obnoviti, pa grad ostane demoliran.
– Čudi se svijet i divi kakao se mi dostojanstveno borimo, bez ijedne psovke, brz stranačkih podjela i obilježja, samo sa svenarodnom slogom, samo sa istinom i pravdom Božijom, to je najače i to uvijek pobjeđuje. Hoće da prepišu svetinje na državu, ko zna šta bi sa njima radili, ko će njima vjerovati? Hoće da pogaze zavjete naših predaka, jer naši preci su Bogu i za svoju dušu, i za službu crkvi podizali svetinje kao nešto najsvetije, što nikome ne može da pripada, ni jednoj državi, ni jednoj vlasti, ni jednom režimu, osim samo Bogu i crkvi. Ono što je sveto, to je Božije. Mi hrišćani, svi zajedno dužni smo da branimo i svetinju i ono što je Božije, to su zavještanja naših predaka. Tako čuvamo i pamćenje, čuvamo i pretke,čuvamo i nas, čuvamo i naše potomstvo, da se zna za sva vremena ko smo i čiji smo.Vi svi znate kakvoj smo nepravdi izloženi. Htjela je naša vlast, zapravo to je uradila, da nas izvede na golgotu, ali mi znamo da je golgota Hristova, i da tamo gdje je krst časni, tamo je i sila vaskrsenja Hristovoga. Ova naša golgota, koja još traje, ona se polako pretvara u svečanosti, polako se pretvara u pobjedu. Svaki naš izlazak i svenarodni okup, daje svima nama zajedno veliku snagu da istrajemo. Svaki izlazak briše polako makar po jedno slovo toga zlokobnog zakona, anticivilizacijskog, diskriminatornog, nazadnog zakona, zakona koji je izazvao ovolike probleme u CG. Mogla bi vlast, i mi je uvijek rado pozivamo, da vrlo lako riješi taj problem da povuče zakon, da povuče diskriminatorne i neprihvatljive, anticivilizacijske, nazadne odluke koje nema ni jedna država. Ni jedna savremena država ne donosi takve zakone. Nama su Turci rušili svetinje ali ih nijesu uzimali. Komunisti su oduzimali crkvenu zemlju ali nam nijesu oduzimali svetinje. Ovi su otišli dalje i od Turaka i od komunista, ovi neokomunisti, rekao je vladika Joanikije dodajući da je snaga u snaga u vjeri, u pravdi, u istini, u Bogu, u zajedništvu, u ovom dostojanstvu, u ovoj pravednoj borbi.
Vladika Joanikije je pozvao okupljene da istraju kao civilizovan, kulturan narod, narod Svetoga Save i Svetoga patrijarha Varnave, čega su prisutni svjesni „naročito ovdje u Pljevljima, u staroj Hercegovini“.
-Mi boreći se za pravo i za slobodu vjere, borimo se za osnovne civilizacijske tekovine. Ovaj nesrećni zakon uzdrmao je cio pravni poredak CG, stvorio pravnu nesigurnost. Nijesu to jednostavne stvari ni za jednu državu ali svi to vide, na istoku, zapadu, sjeveru i jugu, vidi cio narod ali jadna, nesrećna vlast ne vidi. Zaslijepili su od moći i sile i od para. Mi ih pozivamo na dijalog, pozivamo ih na razum, da ovo riješe kao ljudi. Daće Bog, samo da mi istrajemo u ovoj odlučnosti, našoj riješenosti. Moramo da istrajemo jer se borimo za ono najsvetije, ne smijemo da popuštimo. Borimo se sa sviješću da idemo putem naših predaka, da nosimo svoj krst dostojanstveno, da idemo putem onih koji su ginuli za svoje svetinje, tako smo očuvali našu vjeru i tako ćemo je i danas očuvati ako bude trebalo. Neka vas Bog blagoslovi za ovu vašu ljubav, za vašu veliku podršku svojoj svetoj vjeri, crkvi i svetinjama, zavjetima svojih otaca. Ovo su veličanstveni događaji koje gleda cio svijet i divi se. Dobijamo laganu podršku, naročito od braće pravoslavne, od Carigradske patrijaršije, Ruske patrijaršije, od Svetoga grada Jerusalima, svih pravoslavnih Božijih crkava. Svjesni smo da se ovde brani pravoslavlje i one vrijednosti koje su važne za čitav svijet, zaključio je vladika Joanikije blogosiljajući okupljene.
U kratkom kulturno-umjetničkom programu ispred crkve Svete Petke pored nove pjesme o litijama, pozdravljane aplauzom, koju je uz gusle pjevao Vaso Đondović aplauze su pobrali recitacijama i učenici Anita Ćirović, Mališa Vukašinović i Jovana Gačević iz Mataruga, a program je vodila Nevena Jovović.
