Pljevaljske novine web portal
Povezane vijesti
Đukanović će pokušati da pobijedi i na taj način zakrpi pukotinu koja se pojavila na izborima 2020. i koja prijeti da njegovu partiju odvede u ambis
Nova kandidatura za predsjednika države lidera Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića više nikome nije iznenađenje, naročito nakon iznenađujućeg miješanja političkih karata i frapantnih događaja u Državnoj izbornoj komisiji.
Sada je jasno da je sve išlo prema sudaru dva bloka crnogorskih podjela u drugom krugu predsjedničkih izbora.
Eliminacija Milojka Spajića očigledno je bila signal za pristanak jednog od najdugovječnijih vladara u Evropi da se prihvati, iako je, kako reče umoran, posla u kampanji s namjerom da i po treći put bude predsjednik Crne Gore. I to je uradio očekujući da se na drugoj strani nađe Andrija Mandić, lider bloka koji je srušio njegov DPS 30. avgusta 2020.
Đukanović će pokušati da pobijedi i na taj način zakrpi pukotinu koja se pojavila na izborima 2020. i koja prijeti da njegovu partiju odvede u ambis. Pitanje je samo šta će ga ovoga puta preporučiti građanima Crne Gore.
U više od 30 godina Đukanovićeve vladavine Crnom Gorom nad njim su se vijorile različite korupcijske, pa i mafijaške afere.
Najviše je povezivan sa švercom cigareta a tužilaštvo u Bariju 2007. je protiv njega podiglo i optužnicu, koja je volšebno nestala birokratskim zavrzlamama. Tadašnja opozicija je insistirala na njegovim poznanstvima sa vrlo mutnim i mračnim likovima koji žive van zakona.
Đukanović se našao na Forbsovom popisu najbogatijih političara, s procjenom kapitala od preko 10 miliona eura. Zanimljiva je Forbsova napomena uz bilješku o porijeklu njegovog bogatstva: „porijeklo sredstava zagonetno i misteriozno“.
Na drugoj strani će se naći Andrija Mandić, dugogodišnji opozicionar, koji je za vrijeme vladavine Đukanovića i DPS-a optužen da je, između ostalih, pokušao da organizuje državni udar i koji je nepravosnažno osuđen zbog toga.
U avgustovskom rušenju Đukanovićevog režima Mandiću je značajno pomogla i Srpska pravoslavna crkva, koju je Đukanović ugrozio Zakonom o slobodi vjeroispovjesti, ali je pitanje da li će se SPC ponovo angažovati.
Đukanović će, međutim, upotrijebiti oprobani recept i pomoć zatražiti od dijaspore, tako da treba očekivati kratku, tvrdu i veoma grubu kampanju, bez obzira što Mandić uporno govori da više ne želi da učestvuje u podjelama i da želi da bude predsjednik svih građana.
U Crnoj Gori postoji veliki broj građana koji ni u kom slučaju neće glasati za Mandića, a isto toliko i onih koji više ne žele Đukanovića na vlasti.
Ovaj sudar dva bloka omogućiće nedostatak trećeg – centralističkog, koji je oslabljen nemogućnošću dogovora oko jednog kandidata, prije svih Evrope sad i Demokrata, ali i udarom na Spajića i njegovim zaplitanjem u priču oko imovine i državljanstva.
Upravo će od kandidata partija centra i njihovih rezultata zavisiti kakav će biti put Crne Gore u budućnosti, ali, sva je prilika, blokovske podjele nam „ne ginu“. Valjda smo i navikli na njih.
Izvor-dan
