petak , 7 februara 2025
Početna / Vijesti / Društvo / SUTRA JE LAZAREVA SUBOTA, NAJRADOSNIJI DEČIJI PRAZNIK: Evo zašto se veče uoči VRBICE preskaču vatre

SUTRA JE LAZAREVA SUBOTA, NAJRADOSNIJI DEČIJI PRAZNIK: Evo zašto se veče uoči VRBICE preskaču vatre

Srpska pravoslavna crkva sutra slavi Lazarevu subotu, praznik koji se uvek slavi subotom, u šestoj nedelji posta. Lazareva subota ili Subota pravednog Lazara, u srpskom narodu poznata je još i kao Vrbica, jer je tada Hrista ušao u Jerusalim, gde su ga dočekala deca.

Prema Jevanđelju po Jovanu, na vest o Lazarevoj smrti, Isus je došao u Vitiniju gde je njegov prijatelj već četiri dana bio sahranjen. Došao je do groba i zatražio da se skloni kamen. Pozvao je Lazara da izađe i ovaj je to učinio, uvijen u pogrebni pokrov.

Vrbica, dan za radost, Vranje
FOTO: T.S.

Događaj Lazarevog vaskrsenja je, prema četiri Jevanđelja, uvod u novu veru, u Vaskrsenje. U hrišćanstvu taj praznik ima značenje pobede života nad smrću i na bogosluženjima se tog dana pominju voljna stradanja Hristova i vaskrsnuće Lazarevo, kao jemstvo za vaskrsenje svih vernika. Nakon Lazarevog vaskrsavanja, Isus je sutradan, na Cveti, svečano ušao u Jerusalim, a razdragani svet svečano ga je dočekao, noseći u rukama palmine grančice.

Pravoslavni vernici kao uspomenu na taj događaj proslavljaju Vrbicu, koja za hrišćane predstavlja praznik dečije radosti, jer je Hristos, polazeći u Jerusalim rekao: “Pustite decu k meni, jer takvih je Carstvo nebesko”. U tom činu je i simbolika vrbe, po kojoj i praznik nosi ime. Ona simbolizuje palmine grane kojima su hrišćani pozdravljali Spasitelja na ulasku u Jerusalim. Na ovaj praznik deca se svečano obuku, a oko vrata im se okače mala zvonca na trobojci, koja simbolizuju pobedu nad smrti, jer je tog dana Isus umrlog prijatelja Lazara oživeo. Mlade vrbove grančice se odnose kućama i stavljaju pored ikone i kandila.

Narodni običaji i verovanja

Na Vrbicu se uvek držala litija izvan hrama, tj. u Subotu Lazarevu posle podne. Svedočanstava o Vrbici imamo već krajem IV veka, od Silvije Akvitanke, koja je opisala bogosluženje Jerusalimske crkve toga vremena. U litiji su učestvovali, kao i danas, odrasli i deca noseći u rukama grančice maslina i palmi. U krajevima gde nema maslina i palmi nose se graničice vrbe. Zato se ova litija i naziva Vrbicom. Grančice vrba osvećuju se posebnom molitvom i kropljenjem osvećenom vodom na Cveti, na jutrenju, i dele se vernima, koji ih čuvaju tokom godine za slavskom ikonom.

U danima Cvetne nedelje bio je običaj da se narod kiti vrbom i koprivom. Lazareva subota se vezuje i za srpskog kneza Lazara koji je mučenički postradao na Kosovu 1389. godine. Veruje se da su tom prilikom dve Lazareve sestre kukale za bratom i da su se pretvorile u kukavice. U nekim mestima u Srbiji, postoji i običaj po imenu Lazarice, kada devojke okićene vrbovim granama, idu od kuće do kuće i pevaju pesme koje prizivaju zdravlje.

Venac, Lazareva Subota, Vrbica
FOTO: SĐP

Večeras, veče uoči Lazareve subote, na raskrsnicama ulica pale se vatre od suvih stabljika kukuruza ili nekih drugih suvih grana. Svetlost tih vatri simbolizuje svetlost Lazarevog vaskrsenja i radosti koje je ono donelo, ali i najavljuje svetlost Hristovog vaskrsenja. Za vreme paljenja narod se okupi oko vatre, a najmlađi, dečaci i momci pred ženidbu, preskaču vatre i time dokazuju svoju hrabrost. Preskakanje vatri ima svoju simboliku.

Narod veruje, da onaj koji uspe da preskoči plamen time sa sebe „čisti“ i „žeže“ dobar deo grehova. Ovaj zanimljivi običaj ima za cilj još jedno: izaći iz kuća posle zimskog „sna“ i okupiti se pred praznik, te porazgovarati o aktuelnim pitanjima iz svakodnevnog života. Običaj paljenja vatri neguje i duh hrišćanskog zajedništva.

Izvor-kurir.rs

About Pljevaljske Novine

Pogledajte i

MINISTARKA PROSVJETE, NAUKE I INOVACIJA OTVORILA SAVREMENI KABINET U SREDNjOJ STRUČNOJ ŠKOLI

Ministarka prosvjete Anđela Jakšić Stojanović i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić sa svojim …

Ostavite odgovor