Divan dan i veliki hriscanski praznik okupio je veliki broj vjernika u dvije crkve u pljevaljskoj opstini, u Matarugama i Sulima, posvecene svetom velikomuceniku Prokopiju. Svetom liturgijom, litijom i lomljenjem slavskog kolaca proslavljenje su hramovne slave molitvom na svetim liturgijama i narodnim veseljem.
– Kako kaze sveti covjek liturgija je zagralj Boga i covjeka. Proslavljajuci duhovno hramovnu slavu molimo Sv. Prokopija da nas duhovno osnozi, da nadjemo i prepoznamo sebe. Potporu treba traziti od samog Boga, da nadjemo jesta za Boga u svojim dusama, da nadjemo mjesta za ljude u svojim dusama, jer ne moze covjek biti biogoljub ako nije covjekoljub. Ne mozemo reci da volimo Boga a da ljude ne volimo, tu je nesto laz. Covjek koji voli Boga mora da voli i ljude. Uzaludno je ako volimo Boga a ne volimo ljude. Kako mozes reci da volis Boga, koga nisi vidio, a mrzis brata svoga. Ni vazduh koji udisemo nikad nismo vidjeli ali bez njega ne bsimo mogli da zivimo. U hramovuima ne iznosimo nase zelje, nego nase molitve Bogu, jer on najbolje zna sta nam je potrebno. Pitanje je da li znamo mi sta je nama dusekorisno, da li je to raskalasni zivot, trud da steknemo materijalno bogastvo na svakom koraku, svakoga dana ili da steknemo duhovno i nepropadljivo bogastvo, da tako oplemenimo svoju dusu. Mi pravoslavni hriscani oplemenimo svoju dusu kada dodjemo u hram, kada postimo post, prinosimo molitvu Bogu i kao krunu kada se pricescujemo telom i krvlju Gospoda Isusa Hrista. Ko god cuje crkvena zvona ima poziv od Gospoda Boga da dodje sa strahom Bozijim, vjerom i ljubavlju, pristupite uvijek i imajte straha Bozijeg, ne podanickog straha koji je prisutan danas, vec sinovskog odnosa oca i Sina, jer Bog je Bog ljubavi i to govori svakoga dana da i mi budemo ljudi ljubavi , da imamo ljubavi prema svakom covjeku sa kojim dijelimo zivot i zemlju, rekao je u besjedi svestenik Darko Jovic, cestitajuci slavu u Sulima.
Kum ovogodisnje slave bila je porodica Radmile i Vukote Mijatovica a sledece godine kumstvo je uzeo Zeljko Petric. U popodnevnim satima bilo je narodno veselje, mjesto druzenja i veselja.
Opsirnije u broju od 1.avgusta