Večeras je stanovnike grada iznenadio neprijatan miris koji izaziva gušenje svakom prolazniku. Sugrađani se žale da “brate davi, zdrave i mlade ljude a kamoli hronične bolesnike – prosto ostaje neprijatan ukus u grlu”. Na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine u mjernoj stanici u Gagovića imanju zabilježeni su skandalozni podaci zagađenja vazduha – u 19 sati evidentirana je zagađenost vazuha PM10 česticama od 743,9 mg/m3. Do sada najviše izmjereno zagađenje, koje prijeti da dostigne 800 mg. Na ranije nagle skokove satnih prekoračenja zagađenosti vazduha PM 10 česticama iz Agencije smo dobijali obavještenja da su razlog “nestanci struje koji dovode do poremećaja u radu stanice”. Iako se već dvije godine zna da je zagađenje uzrok smrti svakog petog umrlog Pljevljaka i dalje brojimo dane sa prekoračenjima zagađenosti dok zvanične reakcije nema.
Svaki peti smrtni slučaj u Pljevljima posledica je postojećeg zagađenja vazduha u gradu, pokazala je Studija Svjetske zdravstvene organozacije (SZO) predstavljena u aprilu 2016. godine.
– Ocjena kvaliteta vazduha koju nacionalni organi u Crnoj Gori redovno sprovode pokazuje da koncentracija zagađenja vazduha, naročito praškastih čestica, u Podgorici i Pljevljima redovno prelazi zakonom dozvoljene vrijednosti, rekao je za “Pobjedu” Borko Bajić, iz Instituta za javno zdravlje, podsjećajući na podatke SZO prema kojima skoro šest odsto svih smrtnih slučajeva u Podgorici, 12 odsto u Nikšiću i 22 procenta u Pljevljima se mogu pripisati postojećem zagađenju vazduha.
Prema Izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine za 10 mjeseci 2017. godine u Pljevljima su PM 10 čestice bile 114 dana iznad propisane granične vrijednosti, a 77 dana PM 2,5. U istom periodu 42 dana za PM 2,5 nije bilo validnih mjerenja a za PM 10 čestice 11 dana. Mjerna stanica u Gagovića imanju registrovala je u 3 časa ujutru, 26. novembra, satnu koncetraciju od 500 mg/m3 PM 10 čestica, deset puta veću od dozvoljenih vrijednosti. Prosječni godišnji nivo zagađenja vazduha praškastim (PM česticama) u gradovima u evropskim zemljama sa visokim prihodima je 25 mg/m3, dok je 55 mg/m3 u gradovima u evropskim zemljama sa niskim i srednjim dohotkom.